Zlato je oduvijek igralo jednu od ključnih uloga u istoriji globalne ekonomije. Bilo je “utočište” u svim dosadašnjim vremenima ekonomskih kriza i geoopolitičke neizvjesnosti. Ali nešto se promijenilo. Cijena zlata, suprotno očekivanjima, posljednjih sedmica pada iako imamo nove geopolitičke napetosti, iako se inflaciji ne nazire kraj, a sve je izvjesnija i pojava nove recesije na zapadu.
Mijenjaju li se tradicionalne zakonitosti u ekonomiji, kako se na iste pripremiti i koje konkretne poteze mogu povući države i kompanije i pitali smo ekonomskog analitičara Draška Aćimovića.
Na početku razgovora Aćimović podsjeća da je zlato jedini metal na svijetu koji je oduvijek označavao sigurnost i stabilnost u kriznim vremenima. Podsjeća da se ništa nije promijenilo čak ni nakon odluke
predsednika USA Ričarda Niksona da 1971. godine ukine zlatni standard, odnosno direktnu konvertibilnost dolara u zlato i kada su, kao posljedica, sve savremene svjetske valute izgubile svoju materijalnu osnovu, a centralne banke, od kojih mnoge u privatnom vlasništvu, dobile mogućnost da emituju novac u neograničenim količinama i izazovu inflaciju, zlato je i dalje bilo simbol povjerenja.
Međutim, od početka pandemije korona virusa počele su se dešavati promjene: “Blumberg je 1. novembra objavio jednu od najintrigantnijih vijesti za 2022. godinu – a to je da su centralne banke u trećem tromjesečju 2022. kupile 400 tona zlata, što je četiri puta više u poređenju sa istim periodom 2021. godine, te da je kupovina zlata tokom 2022. dostigla najviši nivo od 1967. godine, kada je dolar još uvijek bio podržan zlatom. Ono što je interesantno je da investitori sve više insistiraju isključivo na fizičkom, a
ne digitalnom odnosno berzanskom zlatu, što samo pokazuje koliko malo povjerenja imaju u sistem, a možda je upravo gubitak povjerenja u sistem i odgovor na mnoga pitanja. Potražnja za fizičkim zlatom dostigla je u primjerice u trećem kvartalu 2022. godine 1.181 tonu, što je za 28% više nego za isti
period 2021.godine. Glavni poslovi u trgovini zlatom centralnih banaka odvijaju se daleko iza scene i obavijeni su velom tajne.
Zanimljivo je spomenuti da The Wall Street Journal (Volstrit džornal) navodi da je očigledno da centralne banke kupuju zlato u rekordnim količinama, ali priznaje da « nije u potpunosti jasno koje », tako da nam
ostaje samo da nagađamo”.
Kako se objašnjava pad vrijednosti zlata s 2085 na 2000 dolara uprkos jačanju ratnih dejstava i globalne nesigurnosti?
Ono što bi do sada predstavljalo ekonomsku logiku je da rastom potražnje raste i vrijednost, ali sada svjedočimo vrlo čudnom procesu sa zlatom, a to je da se vrijednost zlata, iako se kupovalo u ogromnim količinam, jako dugo držala na vrijednosti ispod dvije hiljade dolara. Posebno je interesanto da se u zadnjih par nedelja, iako su se ratna dejstva u svijetu pojačala, te samim tim i nesigurnost u svim oblastima, vrijednost zlata je pala sa 2085 na 2000 dolara. Ako uzmemo u obzir teoriju da su tajanstveni kupci zlata u
velikim količinama držali cijenu ispod 2 000 dolara, radi kupovine, tim više je zbunjujuće da su iznenada pustili da se pređe taj limit i to u momentu kada se to nije očekivalo i kada investitori po navici žele bijeg u “zlatnu sigurnost”.
Da li je u pitanju stvaranje jednog novog monetarnog sistema koji će imati ponovo “zlatnu podlogu” ali u nekoj drugoj formi ili će se svjet podijeliti i jedan dio funkcionisati na starim osnovama, a drugi na digitalnim vidjet ćemo vjerovatno vrlo brzo u vremenu koje dolazi.
Gdje još vidimo promjene u kontekstu da “nemoguće postaje moguće”?
Pitanje vezano za zlato, a identično je i sa srebrom, je jedan od primjera “nemoguće mogućeg” ali ono što je najupečatljivije je da ogromnu vrijednost imaju stvari i kompanije koje nisu direktno vezane za ljudske potrebe. Ako pogledamo kroz istoriju svijeta uvijek je vrijednost bila vezana za hranu, stanovanje, liječenje, transport i drugo što je konkretna ljudska potreba. Međutim, trenutno najveću vrijednost imaju kompanije koje nemaju direktnu veze sa stvarnim potrebama. To je posebno vidljivo u IT industriji. Ono što je zastrašujuće za mnoge jeste stvaranje vještačke hrane, vještačke inteligencije, kloniranje ne samo životinja već i ljudi, mnogo je toga još i to postaje nova stvarnost.
A kripto valute?
Kripto valute koje su imale veliki rast, doživjele su veliki pad i u trenutku kada su svi mislili da će otići u prošlost kao jedan eksperiment, svjedočimo ponovno jačanju kripto valuta, a od nedavno i regulisanju istih u berzanskom poslovanju. Iznenađenje u sferi digitalnih valuta je i digitalni kineski juan koji je napredovao više od npr. digitalnog evra u svojoj pripremi za upotrebu.
I transformacije u energetici su posebno vidljive, zagrijavanje zemlje se nažalost ne može zaustavi jer se trenutno ponovo pojačava inflacija i svijet se vraća na tzv. “prljave” energente kako bi se koliko- toliko spasila privreda. Ne zaboravimo ni pandemiju koja je zahtjeva prelazak na tzv “udaljeni pristup radnom
mjestu” i mnoge druge promjene koje nam više nego jasno daju do znanja da mnogi segmenti onoga što je do sada bilo “normalno i moguće” postaje “nemoguće” i obratno. Nova ekonomija traži i nove definicije i novi naučni pristup jer je stara ekonomija otišla u prošlost poput crno bijelog televizora kojeg se sjećamo sa blagom nostalgijom, ali ga više ne koristimo.
Koje korake i pristupe preporučujete onima koji žele hrabro i brzo mijenjati ekonomiju država, ali i kompanija u skladu s novim zakonitostima?
Mislim da se u procese moraju daleko više uključivati mladi ljudi koji prate brzi razvoj i promjene. Nemoguće je shvatiti sadašnicu na način da još uvijek pričamo u ekonomiji terminima od prije 1971. kada smo imali novca u opticaju u onoj mjeri koliko smo imali zlata kao podloge. Inflacija, recesija, spoljnotrgovinski balans u sadašnjoj konstalaciji stvari kada je volumen novca povečan nekoliko hiljada puta, ne može više davati tačne podatke. Ako npr. kao BiH izvozite kvalitetnu sirovinu, a uvozite GMO hranu i gotove proizvode najniže kvalitete onda kako možemo govoriti da “treba što više izvoziti da bi se uskladio izvoz sa uvozom”??!!
Danas se novac “ne štampa” kako mnogi koriste termin za povećanja količine novca u opticaju već se novac “ispisuje” na monitorima i tako povečava obim. Ove količine novca nemaju više realnu i procjenjlivu vrijednost i treba biti spreman i na scenarijo iznenadnog prelaska na druge sisteme. Možda je pojava vještačke inteligencije baš sada u trenutku dok je svijet u fazi širenja ratova putokaz kojeg treba slijediti od samog početka, a ne posljedično. Očito je da je svijet ušao u velike procese transformacije i da se sva kretanja trebaju pratiti na drugi način i to da se analitika radi paralelno sa operativnim djelovanjem, a ne kao što je do sada bilo jedno poslije drugog. To je vrlo važan moment kojim se skraćuje proces donošenja odluka i otvara mogućnost djelovanja kroz timsko upravljanje da bi se izbjegle greške samostalnog odlučivanja.
Autokratija bez obzira što je sada u svom usponu, nije put budućnosti. Mnogo je pitanja vezano za ovu temu i teško se u kratkom tekstu osvrnuti na složenost procesa jer to zahtijeva ozbiljnu analizu, ali ono što možda treba ipak istaknuti je da briga za čovjeka u vrijeme današnjeg egoizma i nedostatka empatije najvažniji momenat vezan za razvoj i budućnost. Bez obzira da li je to država ili kompanija, uspjeh će se mjeriti samo kroz brzinu prilagodbe i brige za ljude o čijim sudbinama se odlučuje. To je lijepo
definisao Lao Ce: “Mudar čovek gleda na prostranstvo i ne smatra malo tako malim ni veliko tako velikim, jer on zna da dimenzije nemaju granica.”