Damjan Ožegović za BUKU

"31 kandidat za predsjednika RS je farsa, masovna trgovina biračkim odborima je javna tajna"

"Ukoliko se dokaže značajniji broj utvrđenih nepravilnosti, realno je za očekivati da se izbori ponove, ako ne u cijeloj izbornoj jedinici za nivo Predsjednika Republike Srpske, onda bar za veći dio osnovnih izbornih jedinica i/ili biračkih mjesta2 kaže za BUKu Damjan Ožegović iz TI BiH

19. oktobar 2022, 8:42

foto BUKA

Ponovno kontrolno prebrojavanje glasačkih listića nakon održanih Opštih izbora u BiH počelo je u četvrtak, 13. oktobra, po službenoj dužnosti na svim redovnim biračkim mjestima u Republici Srpskoj za nivo predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske. Prebrojavanje se obavlja osnovu naredbe CIK-a od 10. oktobra.

Nakon prebrojavanja, trebalo bi da bude održana sjednica CIK-a, a potom i saopšteni rezultati.

Sa Damjanom Ožegovićem, višim istraživačem i pravnim savjetnikom iz Transparency International Bosne i Hercegovine, razgovaramo o stanju u zemlji nakon izbora, o ponovnom biranju te o podnesenim krivičnim prijavama u vezi sa malverzacijama tokom izborne noći.

Da li je CIK uopšte mogao donijeti naredbu o ponovnom kontrolnom brojanju s obzirom da nisu utvrđeni rezultati izbora?

Centralna izborna komisija jeste mogla donijeti ovakvu naredbu, budući da čl. 6.7 Izbornog zakona BiH kaže da „kada odlučuje po službenoj dužnosti Centralna izborna komisija ima ovlaštenja da naredi izbornoj komisiji, Centru za birački spisak, centrima za brojanje ili biračkom odboru da preduzmu mjere kojima se otklanjaju utvrđene nepravilnosti“. Budući da su sumnje na neregularnosti bile u velikoj mjeri, u skladu sa navedenim članom CIK BiH je jasno po službenoj dužnosti naredio centru za brojanje da kontrolno utvrdi stanje i otkloni svaku sumnju. Ovakvih radnji se niko od aktera u izbornom procesu ne bi trebao plašiti, pogotovo imajući u vidu da su transparentniji od brojanja na sam izborni dan koje se vrši u biračkim odborima iza zatvorenih vrata, a koje u najvećem broju sačinjavaju delegirani članovi političkih partija.

Brojanje traje već nekoliko dana, u međuvremenu je završeno brojanje za neke gradove, Banjaluku, Doboj, Bijeljinu, u međuvremenu stižu i nove naredbe CIK-a, ali zanimljivo je da nijedna strana na ustupa od svojih stavova. Opozicija i dalje tvrdi da su izbori pokradeni, vladajući da nema većih nepravilnosti. Gdje smo danas, šesti dan kontrolnog brojanja?

Koja strana je u pravu vidjećemo tek po završenom brojanju. Optužbe koje dolaze sa obje strane su zaista ozbiljne, i upravo zbog toga je kontrolno, ponovljeno brojanje jedini ključ da se strane i javnost umire i da se definitivno utvrdi pravo stanje. Brojanje nakon provedenih izbora kod nas traje predugo, izvan svakog razumnog vremenskog perioda, te u skladu s tim najavljeno i očekivano kontrolno brojanje koje se vrši sa daleko manjim ljudskim kapacitetima nije neočekivano – ali jeste predugo. Na žalost izvještaji koji izlaze u javnost su sporadični, zbunjujući i većinom ih prezentuju politički subjekti onako kako njima odgovara, odnosno svaka strana iznosi jedan dio, drugi svjesno zanemarujući. Umjesto toga, sistem poput onoga na internet stranici CIK-a na kom se objavljuju preliminarni i konačni rezultati izbora u realnom vremenu kako dolaze, sa svim procentima i brojevima bi umnogome dao na značaju transparentnosti i umirio bi javnost. Ovako, možemo samo čekati konačne rezultate kada ih CIK saopšti.

Da li vi imate posmatrače u Zetri, da li pratite proces?

Ne, nismo pratili ni sam izborni dan, ali jesmo postupali po prijavama zainteresovanih građana i političkih subjekata koji su ukazivali na nepravilnosti. Transparency International je imao 80 terenskih posmatrača koji su pratili predizbornu kampanju i fokus nam je bio na javnoj potrošnji i zloupotrebi javnih resursa, a ne na samo glasanje.

Predstavnici opozicije su predali krivične prijave protiv više lica uključenih u izbornu krađu Tužilaštvu BiH, uključujući Milorada Dodika i njegov SNSD? Kako gledate na ove poteze?

Pohvalno je prijaviti nadležnim organima sve nepravilnosti, a zakonom je sankcionisano neprijavljivanje određenih krivičnih djela. U tom smislu, nije bitno da li opozicija ili vlast predaje krivične prijave, sve dok su one osnovane i dok ne služe kao sredstvo zastrašivanja i pritiska. Po prvi put smo u istoriji imali da su tužilaštva na proteklim, lokalnim izborima, sprovodila opsežne istrage u vezi sa krivičnim djelima protiv izbornih prava, ali na žalost pokazalo se da su ti postupci dugotrajni i da ne djeluju preventivno.

Kako komentarišete prijave koje su podnesene i protiv nezavisnih kandidata za Predsjednike RS ali i manjih političkih partija koje su u opoziciji označili kao fiktivne?

Ukoliko su podnosioci krivičnih prijava zaista priložili nekoliko stotina pisanih dokaza i materijala koje potvrđuju da se radi o krivičnim djelima, kao što tvrde, to je veoma ozbiljan posao za postupajuće tužioce pogotovo znajući da građani sa nestrpljenjem iščekuju razrješenje cijele situacije. Iz svega što su podnosioci prijava iznijeli u javnost, najspornije bi moglo biti ukoliko se zaista dokaže masovna trgovina biračkim odborima, koja je javna tajna ali teško dokaziva. To bi u potpunosti srušilo legitimitet cijelog izbornog procesa, te bi bio ozbiljan alarm za donosioce odluka koji su ionako davno morali izmijeniti Izborni zakon na način da se pooštre sankcije za fiktivno predstavljanje i još spornije – za fiktivno kandidovanje. Svima je jasno da je 31 kandidat za predsjednika farsa, a pogotovo razna kandidovanja na nižim nivoima gdje su brojni slučajevi partija i kandidata koji u određenim izbornim jedinicama ne osvajaju glasove (ili ih dobijaju u zanemarljivom broju) a na svakim izborima uredno iznova ovjeravaju liste i kandidature. Konačna odluka leži na tužilaštvu, ali zbog pritiska u javnosti ovi slučajevi ne bi smjeli ostati neispitani do svakog detalja, naročito jer je autoritet tužilaštva BiH poljuljan brojnim aferama u posljednje vrijeme.

Kako će se ovo završiti, koji su sljedeći potezi CIK-a? Da li je realno očekivati da se ponove izbori?

Ukoliko se dokaže značajniji broj utvrđenih nepravilnosti, realno je za očekivati da se izbori ponove, ako ne u cijeloj izbornoj jedinici za nivo Predsjednika Republike Srpske, onda bar za veći dio osnovnih izbornih jedinica i/ili biračkih mjesta. Moraću opet podsjetiti na protekle lokalne izbore kada u Srebrenici i Doboju uprkos zaista brojnim nepravilnostima nisu ponovljeni izbori u cijeloj opštini, odnosno gradu, već samo na većem broju biračkih mjesta. Teško je procjeniti šta bi se to moglo tumačiti kao „značajniji broj utvrđenih nepravilnosti“ ali Centralna izborna komisija bi morala pokazati integritet i svoje tumačenje kakvo god da bude podrobno obrazložiti neostavljajući prostor za bilo kakve sumnje u odluku. Jedna strana će sigurno biti nezadovoljna odlukom, ali odluka mora biti detaljna i pravična kako se ne bi mogla napadati i time rušiti kredibilitet CIK-a, niti legitimitet izabranog predstavnika.