Dok čekamo novi zakon, šume nestaju: Ima li razloga za brigu?

Bosna i Hercegovina je zemlja koja posjeduje mnogobrojne prirodne resurse, a šume su svakako jedan od njih. Netaknuta priroda sigurno je nešto čime se naša zemlja može pohvaliti, a ukupna površina šumskog zemljišta je nešto više od tri miliona hektara.

Radio Sarajevo / 29. Oktobar 2019

printscreen

Na prostoru Federacije BiH nalazi se 1.235.721,1 hektara šume u državnom vlasništvu.

Procenti u regiji

Ako upoređujemo procente pokrivenosti teritorije države šumom, tada možemo zaključiti da je Bosna i Hercegovina odmah  iza Slovenije, a slijede:  Crna Gora, Makedonija i Hrvatska, te Srbija i Albanija koje imaju najmanji procenat pokrivenosti šumom.

Kako su kazali iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH, veći bh. entitet raspolaže sa površinom od više od jednog miliona hektara.

„Od toga visokih šuma sa prirodnom obnovom ima 493.208,5 hektara, što je oko 40 posto, visokih degradiranih šuma 14.929,5 hektara ili jedan posto, šumskih zasada-kultura 61.216,2 ha ili oko pet posto, izdanačkih šuma 257.772,5 hektara ili 21 posto, obrasle neproduktivne površine 16.119,3 hektara ili 1 posto produktivnih goleti pogodne za pošumljavanje 160.177,4 hektara što je 13 posto“, kazali su iz Federalnog ministarstva.

Drvna industrija koja je trenutno u procvatu na prostoru FBiH, sa sve većom intencijom ka izvozu svakako ima veliku površinu na koju može računati prilikom nabavke sirovine.

Nekontrolisana sječa

Ukupna drvna zaliha svih šuma zajedno u državnom vlasništvu Federacije BiH iznosi 180.001.253 metara kubnih. Prosječna zaliha svih šuma iznosi 213,5 metara kubnih po hektru. Na prostoru Federacije BiH prošle godine proizvedeno je 2,9 miliona kubnih metara trupaca.

„Ukupni sječivi etat za sve šume zajedno je 2.961.767 metara kubnih (krupno drvo), od toga na četinare otpada 1.430.426 metara kubnih što je 48 posto, a na lišćare 1.531.341 metara kubnih ili oko 52 posto. Sječivi etat se uglavnom realizira u visokim šumama koji iznosi 2.761.294 metara kubnih, što je oko 93 posto od ukupnog etata“, kazali su za Radiosarajevo.ba iz Federalnog ministarstva.

Kako su pojasnili, broj proizvedenih trupaca i dalje je manji od prirasta, odnosno 69,4 posto.

Ipak, sječa šume odvija se svakodnevno, prvenstveno u privatnim šumama, za koje nema podataka kao za državne šume. Korisnici šuma tržišnim i transparentnim načinom prodaju šumske drvne sortimente (trupce) kupcima koji su drvoprerađivači ili kupcima koji trupce dalje prodaju na domaćem ili stranom tržištu.

I tu se manje – više, gubi nadležnost šumarstva nad preradom drveta i trgovinom trupcima.

„Kad su u pitanju granice nadležnosti između šumarstva s jedne strane, te prerade drveta i trgovine sa druge strane, napominjemo da nadležnost šumarstva kao sektora prestaje kada se bilo koji šumski drvni sortiment proda za novac, utovari na kamion i za njega se izda 'otpremnica', tada drvni sortimenti postaju vlasništvo kupca i isti su roba na tržištu kao i svaka druga roba“, kazali su nam iz Ministarstva.

Dodali su da bi se uvela kontrola, odnosno, ograničenje izvoza sirovina koje su potrebne domaćim drvoprerađivačima, potrebna je odluka Vijeća ministara BiH. Još 2018.godine, entitetske vlade uputile su inicijativu Vijeću ministara BiH za zabranu izvoza trupaca iz Bosne i Hercegovine, kao i uvođenje taksi na izvoz rezane građe i ogrjevnog drveta.

Još jedan problem koji se pojavljuje jeste nepostojanje zakona o šumama na nivou entiteta FBiH, dok je RS svoj zakon usvojila prije tri godine.

Isto tako, u nadležnom ministarstvu kazali su kako nije dovoljan broj zaposlenih šumarskih inspektora ni na kantonalnom niti na nivou Federacije BiH, s obzirom na to da su bespravne radnje u oblasti šumarstva još uvijek značajno prisutne.

 

Radio Sarajevo 


Buka preporuka

Buka desk

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.