U Bosni i Hercegovini, fenomen šrinkflacije postaje sve vidljiviji. Šrinkflacija se odnosi na praksu smanjenja veličine proizvoda ili pakovanja, dok cijena ostaje ista ili čak raste. Ovaj trend, koji se u posljednjih nekoliko godina pojačava, ima značajan uticaj na potrošače i njihove budžete.
Šta je šrinkflacija?
Šrinkflacija se javlja kada proizvođači ili prodavači smanjuju količinu proizvoda u pakovanju, dok cijena ostaje nepromijenjena ili se čak povećava. To se često događa kod prehrambenih proizvoda, ali i kod drugih artikala poput deterdženata i kozmetike. U osnovi, potrošači plaćaju istu cijenu za manju količinu proizvoda, što predstavlja suptilan način povećanja cijena bez direktnog podizanja oznake cijene.
U BiH, šrinkflacija je prisutna u različitim sektorima. Primjeri uključuju:
Hrana i piće: Mnogi proizvodi, poput čokolade, sokova i keksa, dolaze u manjim pakovanjima nego prije, dok cijene ostaju slične ili rastu. Na primjer, paket keksa koji je prije bio 200 grama sada ima samo 180 grama, ali cijena ostaje nepromijenjena.
Kućni proizvodi: Deterdženti i sredstava za čišćenje često dolaze u manjim bocama ili kutijama. Na isti način, količina sadržaja u pakovanjima može biti smanjena, dok cijene ostaju visoke.
Kozmetika: Proizvodi poput šampona i krema često imaju manja pakovanja, iako cijena može ostati ista ili se povremeno poveća.
Uticaj na potrošače
Šrinkflacija može imati značajan uticaj na potrošače, posebno one sa ograničenim budžetom. Manje količine proizvoda za istu cijenu znače da potrošači moraju češće kupovati određene proizvode, što povećava ukupne troškove. Takođe, smanjena količina može dovesti do frustracije i osjećaja da se ne dobija adekvatna vrijednost za novac.
Zašto se to događa?
Šrinkflacija je često odgovor na inflaciju i rast troškova proizvodnje. Kada proizvođači suočeni s povećanjem troškova sirovina, energije i rada, umjesto da povećavaju cijene, često biraju smanjenje količine proizvoda kao način da zadrže cijenu na polici stabilnom. To može biti manje vidljivo za potrošače, koji se mogu osjećati prevareni zbog smanjene količine bez povećanja cijene.
Šta potrošači mogu učiniti?
Potrošači mogu biti oprezniji prilikom kupovine i upoređivati cijene po jedinici mjere (npr. cijena po kilogramu ili litru) kako bi bolje razumjeli stvarne troškove proizvoda. Takođe, traženje proizvoda u većim pakovanjima ili ekonomičnijim verzijama može pomoći u smanjenju ukupnih troškova.
Zaključak
Šrinkflacija je suptilan, ali značajan fenomen koji pogađa svakodnevne potrošnje u BiH. Iako može biti teško primijetiti, njen uticaj na budžet i percepciju vrijednosti proizvoda je realan. Svijest o ovom fenomenu može pomoći potrošačima da bolje upravljaju svojim troškovima i da budu svjesniji promjena u potrošačkim praksama.