Neko ko zarađuje 200.000 dolara i više darovaće 2,8 posto svojih primanja, dok oni koji zarađuju od 50 do 75 tisuća dolara godišnje daju 7,6 posto primanja u humanitarne svrhe.
Tri glavne smetnje doniranju
Studija je pokazala kako postoje tri glavne smetnje darivanju: nesigurnost u stabilnost vlastitog bogatstva, nestabilna tržišta i pomanjkanje strasti za određeni cilj. Glavni razlog zašto se ljudi odlučuju na darivanje novca je lična povezanost i motivacija – ljudi će prije donirati ako se sami identifikuju s ciljem ili ih na taj potez potiču prijatelji, porodica ili određena organizacija.
Jeremy Haimans, osnivač platforme za društvene pokrete Purpose.com napominje i da je prije doniranja nužno biti promišljen te informisati se o cilju i načinu na koji ćete dati svoj novac, kako bi ono bilo efektnije, ali kako bi mu prionuli s više strasti.
“Pronađite nešto što vas ljuti i daje vam nadu da se stvari mogu promijeniti i neka vas to motiviše na akciju. Ljutnja bez nade i akcije neće vas odvesti daleko. Očekujte da ćete teško odnijeti pobjedu u društvenim promjenama – ali zapamtite i da je dijeljenje poraza jednako važno kao i dijeljenje pobjede, u smislu izgradnje solidarnosti”, poručuje Haimans.
Više novca treba značiti više davanja
Upravo 65 posto bogatih donora smatra društveni efekt najvažnijim kriterijem za doniranje, a samo petina na prvo mjesto stavlja financijski uticaj njihove donacije. Istraživanje je pokazalo i da 82 posto bogatih porodica smatra da bi posjedovanje više novca trebalo nagnati ljude da budu veći filantropi.
Međutim, oni ipak ne pokazuju to primjerom. To pokušava promijeniti milijarder Bill Gates koji je pokretač inicijative Giving Pledge, a kojom se pokušava potaknuti one najbogatije da daruju polovinu svog bogatstva u humanitarne svrhe. U tome mu se pridružio lani i Reed Hastings, čelnik Netflixa, najveće svjetske streaming televizije na zahtjev.