Spomenko Parić za volanom teretnog kamiona je od januara 1997. Većinu tog vremena proveo je čekajući.
„Pola tog vremena proveo sam na granici“, priča Spomenko u izjavi za Buku.
„Možda i više“, dodaje.
Kaže kako su službenici na granicama profesionalni, ali da problem prave procedure. Najviše se čeka na granicama sa Evropskom unijom, ali čekanja su i na prelazima sa državama Zapadnog Balkana.
Mnogi vozači u BiH pola radnog vijeka provedu čekajući prelazak granice/carine, Foto: Buka
„Nekada čekamo 9, 10 sati da pređemo granicu. Nama problem pravi i evidentiranje praznih kamiona jer prazan čekaš četiri, pet sati“, žali se Spomenko na procedure zbog kojih nekada duže čeka na granici nego što vozi cijelu turu.
Problem dugih čekanja na granici mogli bi riješiti takozvani Zeleni koridori uvedeni u vrijeme pandemije Covid-19 na zajedničku inicijativu EU, CEFTA i Transportne zajednice.
„Kako bi se osigurali nesmetani trgovinski tokovi i omogućilo kretanje osnovnih dobara, prvenstveno medicinske opreme, širom Zapadnog Balkana. Ova inicijativa je ubrzo postala jedan od najuspješnijih primjera regionalne ekonomske saradnje, jer je smanjila vrijeme čekanja, pojednostavila trgovinske procedure i unaprijedila koordinaciju između carinskih i inspekcijskih organa“, kažu iz Delegacije EU u BiH.
Iz Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine za Buku kažu da je EU za sada odredila dva granična prijelaza na sjeveru Bosne i Hercegovine, kao granične prelaze koji se nalaze na budućim “zelenim koridorima”, Gradišku i Svilaj.
“Zeleni koridori bi trebali biti putni pravci kojima će transport roba biti maksimalno moguće pojednostavljen, sa najmanje zaustavljanja, kako bi robe što je moguće prije stigle na odredišta. U tom smislu predviđena su i ulaganja u putnu infrastrukturu – ceste i autoputeve, kao i granične prelaze, gdje je predviđeno njihovo proširenje i uvođenje svih potrebnih tehničkih elemenata kako bi se kamioni sa robama najkraće moguće zadržavali”, kažu iz UIO.
To bi prevoznicima smanjilo troškove, vozačima uštedilo vrijeme, a građanima donijelo jeftinije proizvode. No, da bi zeleni koridori sa EU u potpunosti zaživjeli potrebno je vrijeme, reforme i ulaganja.
Ekonomski i investicioni plan EU pruža mogućnost podrške ovom procesu kroz ulaganja u modernu infrastrukturu i digitalizaciju što bi domaće vlasti mogle iskoristiti kako bi istovremeno riješile nekoliko problema.
Uspostavljanje EU-BiH Zelenih koridora predstavlja važan korak ka dubljoj ekonomskoj i infrastrukturnoj integraciji Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom, kažu iz Delegacije EU.
„U tom pravcu, potrebno je ispuniti više preduslova, uključujući uspostavljanje pravnog okvira EU za razmjenu podataka između EU i Zapadnog Balkana, uzajamno priznavanje statusa ovlaštenih privrednih operatera, te održavanje i uspostavljanje dodatnih SEED+ veza između CEFTA-e i EU država članica. Pored toga, Bosna i Hercegovina treba da se uskladi sa EU standardima i procedurama, uloži u infrastrukturu na granicama, digitalizaciju i obuku osoblja, te u potpunosti provede SEED+, koji omogućava carinskim i inspekcijskim organima da razmjenjuju podatke prije dolaska robe te ih efikasnije obrađuju“, poruka je iz Delegacije EU.
Na ulazu u EU često se formiraju kilometarske kolone kamiona
Iz Transportne zajednice kažu da je region Zapadnog Balkana napredovao u povezivanju Zelenih koridora sa državama članicama EU putem Sistema za sistematsku razmjenu elektronskih podataka (SEED+).
Ovaj sistem omogućava carinskim i drugim graničnim organima država članica EU koje se graniče sa regionom da u realnom vremenu dobiju informacije o pošiljkama robe prije njihovog dolaska na granicu.
“Što im omogućava da završe procjene rizika prije dolaska robe i time ubrzaju carinske procedure. Sistem već funkcioniše između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, zatim Hrvatske i Crne Gore, Grčke i Sjeverne Makedonije, te Mađarske i Srbije u drumskom saobraćaju, kao i Italije i Albanije, te Italije i Crne Gore u pomorskom saobraćaju”, kaže Nikola Ristić iz Transportne zajednice u izjavi za Buku.
Do sada su identifikovane prepreke na graničnim prelazima unutar Zelenih koridora, kao i potrebne investicije za njihovu modernizaciju i prevazilaženje izazova vezanih za infrastrukturne uska grla, zastarjelu opremu i tehnologiju, te nedostatak administrativnih kapaciteta.
“Planiranje investicija je u toku, a sredstva će biti obezbijeđena kroz EU Program za bezbjedan i održiv transport kojim upravlja Svjetska banka”, dodaju iz transportne zajednice.
Koja je korist od Zelenih koridora?
Zeleni koridori imaju ogroman ekonomski potencijal za BiH, a kada u potpunosti budu funkcionalni, drastično će smanjiti vrijeme čekanja, osnažiti regionalnu saradnju i snažnije povezati domaću privredu u BiH s jedinstvenim evropskim tržištem.
„Ova transformacija neće samo povećati konkurentnost trgovine, već i pozicionirati Bosnu i Hercegovinu kao ključnu logističku i transportnu poveznicu između Zapadnog Balkana i Evropske unije“, poručuju iz Delegacije EU.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da je u transportu vrijeme zaista novac i svaka ušteda vremena znači i uštedu novca.
“Tako i tzv. ‘zeleni koridori’ mogu donijeti značajne uštede vremena i novca i pomoći konkurentnosti prijevoznika”, smatra Gavran.
Iz Udruženja poslodavaca Federacije BiH kažu kako Zeleni koridori donose niz koristi privredi u vanjskotrgovinskom poslovanju jer omogućavaju brži i efikasniji protok robe kroz pojednostavljene carinske i administrativne procedure, digitalizaciju dokumenata i optimizaciju logističkih procesa.
“Time se smanjuju zadržavanja na granicama, skraćuje vrijeme transporta i povećava pouzdanost dostavnih lanaca. Sve to jača konkurentnost privrede na domaćem i EU tržištu i doprinosi bržem protoku roba i usluga unutar regiona i prema EU”, dodaju iz UPFBiH.
Prema dosadašnjim procjenama inicijativa Zelenih koridora uštedjela je gotovo 20 godina čekanja od svog početka. Očekuje se da bi prosječno vrijeme čekanja moglo biti smanjeno za 50% do 80%, ukoliko se sprovedu sve mjere identifikovane u analizama graničnih prelaza Zelenih koridora, u zavisnosti od samog prelaza.
“Uštede vremena koje proizlaze iz sprovođenja ovih mjera u okviru 11 pripremljenih analiza, u kombinaciji sa već započetim aktivnostima na graničnim prelazima, mogle bi godišnje značiti uštede ekvivalentne decenijama čekanja”, kaže Ristić.
Dodaje da je poboljšanjem trgovine i smanjenjem barijera, ova inicijativa učinila Zapadni Balkan atraktivnijim investicionim središtem, usklađenim sa strateškim prioritetima EU.
Kako zeleni koridori štede novac?
“Smanjenje vremena čekanja na granici za tri sata može donijeti ekonomske koristi ekvivalentne povećanju BDP-a po glavi stanovnika za čak 3%, što bi bilo slično smanjenju carina za oko 2% u svim ekonomijama regiona. Poboljšanje olakšica u trgovini na Zapadnom Balkanu takođe donosi konkretne koristi i susjednim državama članicama EU”, dodaju iz Transportne zajednice.
Zeleni koridori smanjuju troškove prvenstveno kroz efikasnost, stav je Udruženja poslodavaca.
Smanjenjem vremena čekanja na graničnim prelazima, smanjuje se i potrošnja energije, manje vremena koje vozač provede u mirovanju dovodi do nižih operativni troškovi pri angažmanu prevoza logističke operative i slično.
“Sa druge strane, ubrzava se i povećava i protok robe, a time i produktivnost, rastu privredne aktivnosti, a sve skupa povećava interes za strana ulaganja u BiH i poboljšanje poslovnog ambijenta”, kažu iz Udruženja poslodavaca FBiH.
Upitani da li bi ušteda koju bi donijeli zeleni koridori dovela do povećanja broja zaposlenih u trasportu, kaži da bi uštede koje proizlaze iz efikasnijeg poslovanja, ostavile prostora za dodatna ulaganja u opremu, digitalizaciju i modernizaciju poslovanja, što može doprinijeti rastu sektora.
“U svakom konkurentnom tržišnom okruženju, povećanje profitabilnosti i unapređenje poslovnog ambijenta otvara mogućnost ušteda u poslovanju, a sa druge strane i preraspodjelu ostvarenog profita u kompanijama kroz poboljšanje uslova poslovanja, rasta i razvoja kompanija, otvaranje novih radnih mjesta i rasta plaća radnika”, dodaju.
Velibor Peulić glavni koordinator Konzorcijuma logistika Bosne i Hercegovine kaže da sve za sada zvuči utopijski i da trenutno ne postoji politička volja da se višečasovna čekanja na granicama smanje.
“To znači da bi se prvo morale procedure na prostoru Balkana usaglasiti i da međusobno dođe do priznavanja svih certifikata i da se međusobno, naravno, ukinu sve dozvole na prostoru Balkana”, mišljenja je Peulić.
Godišnje se, dodaje, na Balkanu izgubi 3 000 godina na graničnim prelazima.
“Ne postoji interes birokratije zemalja formata Zapadni Balkan 6 da se nešto u dogledno vrijeme promijeni.”
Zemlje Zapadnog Balkana nisu spremne za olakšavanje transportnih procedura, a smatra da nijedan od resornih ministara sa Zapadnog Balkana nije učinio konkretne strateške korake u međusobnom priznavanju dokumenta za ubrzavanje procedura.
“Prema tome, nema nikakve ozbiljne rasprave da bi se ti zeleni koridori uveli”, dodaje.
Dok Zeleni koridori ne zažive u praksi vozači i dalje rade po starom – duže čekaju nego što voze.
“U jednoj sedmici u oktobru prosječno zadržavanje je bilo 20 sati. Pošiljka je čekala 20 sati od carinskog terminala, izlaska iz Bosne i Hercegovine, do ulazka u Hrvatsku.”
Uvođenjem zelenih koridora država bi olakšala posao prevoznicima, smanjile bi se gužve na granicama, a otvorila bi se šansa i za povećanje izvoza što bi moglo pozitivno uticati na sve aspekte bh. privrede. No, za početak potrebna je politička volja, ulaganja i spremnost za usklađivanjem standarda Brisela.