Nakon što je na kraju 2009. godine imao gubitak od 144,8 miliona, Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske prošle godine napravio je minus od 55,3 miliona maraka. Ukupan, odnosno akumulirani deficit ovog vanbudžetskog fonda biće poznat nakon što revizori javnog sektora završe reviziju finansijskog izveštaja za 2010. godinu.
Koliko je Fond zdravstvenog osiguranja u finansijskim nevoljama, pokazuje i podatak da je Vlada RS rukovodstvu fonda odobrila i dugoročno zaduženje od 20 miliona maraka.
Međutim, ministar finansija RS Zoran Tegeltija najavio je da će Vlada odobriti dugoročno zaduženje od 100 miliona maraka.
Od tog iznosa Fond zdravstvenog osiguranja vratiće na eskrou račun (račun od privatizacije i sukcesije) 80 miliona KM – rekao je ministar pre samo mesec i po. Budući da je odobreno samo 20 miliona zaduženja, a na osnovu trenutne situacije, ne postoji rešenje za vraćanje ovog duga.
Vlada RS je Fondu još 2008. godine odobrila tih 80 miliona maraka za plate zdravstvenim radnicima. Rok za beskamatno vraćanje pozajmljenog novca je 2012. godina. Na ovu transakciju upozorila je glavna služba za reviziju javnog sektora RS jer odlukom o pozajmljivanju novca nije dogovoreno na koji način će Fond vratiti taj novac. Dakle, preostalo je još pola godine za vraćanje 80 miliona maraka.
Između ostalih opterećenja, Fond zdravstvenog osiguranja RS do 2014. godine mora da plaća usluge beogradskoj firmi “Boneks inženjering”. Reč je o šestogodišnjem ugovoru čija je vrednost 6,6 miliona maraka, a koji je ministar zdravlja Ranko Škrbić potpisao sa predstavnicima kompanije iz Beograda 2008. godine. Ugovor se odnosi na uvođenje sistema menadžmenta i kvaliteta u bolnički sektor u RS.
Cilj nam je da dođemo do profesionalaca koji će moći u najboljem smislu da vode veoma kompleksne zdravstvene ustanove – rekao je Škrbić kada je potpisivao ugovor. On tvrdi da je reč o jednom od kapitalnih projekata u zdravstvenom sistemu.
U Fondu zdravstvenog osiguranja koje je samo prošle godine “Boneksu” isplatilo 1,6 miliona KM nisu imali konkretne efekte ovog ugovora, budući da resorno ministarstvo prati provođenje projekta.
Možemo da kažemo da su u okviru ovog projekta uvedeni klinički vodiči u većini bolnica, što je jedan od ključnih efekata koji obezbeđuju jednak standard zdravstvene zaštite u svim zdravstvenim ustanovama i jednak stepen sigurnosti pacijenata i u Banjaluci i u manjim centrima – poručuju u Fondu.
Ističu da je zadatak “Boneks inženjeringa” da razvije standarde za akreditaciju zdravstvenih ustanova sekundarnog i tercijarnog nivoa i uspostavljanje programa akreditacije, razvoj kliničkih vodiča, kao i puteva nege za najčešća stanja i oboljenja koje se tretiraju u zdravstvenim ustanovama sekundarnog i tercijarnog nivoa.
Imaju i obavezu uspostavljanja strukture i procesa za unapređenje kvaliteta zdravstvene usluge i sistema menadžmenta, razvoja i implemenataciju sistema monitoringa i evaluacije koji se odnosi na sekundarni i tercijarni deo zdravstvene zaštite, uključujući i upoređivanje ustanova – dodaju u Fondu zdravstvenog osiguranja.
Kresanje telefonskih troškova
U Fondu Zdravstvenog osiguranja u 2009. godini, koju je Vlada proglasila godinom štednje, čak 39 odsto zaposlenih koristilo je službeni telefon. Tako je njih 265 od 684 potrošilo 108.896 KM za telefoniranje mobilnim telefonima. Nakon što je revizija upozorila na ovu neprimerenost, FZO je ograničio broj korisnika mobilnih telefona na 36 radnika sa limitom od 30 do 40 KM.