Pitanje ekonomske snage entiteta u Bosni i Hercegovini često se otvara u javnosti, a iako je nerijetko predmet političkih rasprava, poređenje osnovnih makroekonomskih pokazatelja – poput BDP-a, budžeta i javnog duga – pruža dovoljno jasnu sliku.
Prema dostupnim podacima, Republika Srpska je na kraju 2024. godine ostvarila bruto domaći proizvod od 17,1 milijardu KM, dok je njen javni dug dostigao 6,7 milijardi KM, što odgovara zaduženosti od 39,18% BDP-a.
U istom periodu, podaci Vlade Federacije Bosne i Hercegovine pokazuju da je BDP FBiH iznosio 34,4 milijarde KM, a ukupan dug 6,872 milijarde KM, što čini relativnu zaduženost od 20,51% BDP-a. Time se potvrđuje da je teret zaduženosti u RS-u gotovo dvostruko veći nego u Federaciji.
Oko 73,5% ukupnog duga FBiH čine vanjske obaveze u iznosu od 5,054 milijarde KM, dok se preostali dio odnosi na unutrašnji dug od 1,818 milijardi KM, uglavnom kroz dugoročne vrijednosne papire i kredite komercijalnih banaka. Najveći dio vanjskog zaduženja vezan je za međunarodne finansijske institucije, među kojima su Svjetska banka, Europska investicijska banka i EBRD.
Podaci Ministarstva finansija i trezora BiH pokazuju i jasne razlike u dugu po stanovniku: u RS-u on prelazi 6.000 KM, dok se u FBiH kreće oko 3.000 KM, što dodatno potvrđuje znatno višu relativnu zaduženost Republike Srpske.
Finansijski pritisci u RS-u pojačani su i značajnim iznosima otplate. U 2026. godini na naplatu stiže približno 1,7 milijardi KM, što snažno opterećuje budžet i otežava održavanje likvidnosti. Bez novih zaduženja, redovno servisiranje obaveza postaje problematično, stvarajući rizik ulaska u “spiralu zaduživanja”.
Demografska struktura predstavlja dodatni izazov. U RS-u je registrovano 293.000 penzionera, dok broj zaposlenih iznosi oko 289.000, pa broj korisnika penzija premašuje broj radnika, što utiče na fiskalnu stabilnost i dugoročne razvojne mogućnosti. Federacija BiH ima povoljniju sliku: oko 458.322 penzionera naspram 545.018 zaposlenih, pri čemu je razlika u korist zaposlenih u 2025. godini iznosila oko 81.661.
Kada je riječ o migracijama unutar zemlje, FBiH je tokom 2024. godine zabilježila 21.678 doseljenih osoba, dok je u RS pristiglo 9.919 stanovnika, što ukazuje na jači demografski priliv u Federaciji.
Na osnovu navedenih ekonomskih i demografskih pokazatelja, FBiH trenutno ima stabilniju fiskalnu poziciju i veću ukupnu ekonomsku snagu. Niži nivo zaduženosti i znatno veći BDP omogućavaju veći prostor za razvojne investicije i unapređenje životnog standarda.
Republika Srpska, s druge strane, suočena je s potrebom redefinisanja ekonomskih politika kako bi se smanjili rizici povezani s visokom zaduženošću i osigurao održiv rast. Iako analiza jasno pokazuje prednost Federacije BiH u ključnim ekonomskim parametrima, oba entiteta djeluju u različitim modelima i imaju specifične izazove koje je potrebno rješavati.