<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Zabrinjavajući uticaj rata u Ukrajini: Nijedna država nije ostala netaknuta poremećajima, rat je došao u teškom trenutku

Rat u Ukrajini izaziva poremećaje u trgovini i investicijama širom svijeta, pogađa proizvođače automobila u Evropi, hotelijere u Gruziji i Maldivima, kao i da globalno utiče na potrošače hrane i goriva. Iako su siromašni u svijetu – koji troše veliki dio svojih prihoda na životne potrepštine – najugroženiji, nijedna zemlja, regija ili industrija nije ostala netaknuta ovim poremećajima.

13. maj 2022, 2:15

Novi izvještaj Svjetske banke -- "Uticaj rata u Ukrajini na globalnu trgovinu i investicije" -- pokazuje da će svjetska trgovina pasti za jedan posto, smanjujući globalni BDP za nešto manje od jedan posto. Proizvodni izvoznici kao što su Vijetnam, Tajland i Meksiko bilježe nagli pad, posebno u energetski intenzivnim sektorima. Neto izvoznici usjeva, uključujući Tursku, Brazil i Indiju, te fosilnih goriva, kao što su Nigerija i zemlje na Bliskom istoku, bilježe porast svog izvoza, ublažavajući negativne posljedice rata.

Ekonomski udarni talasi se kreću kroz pet kanala: tržišta roba, logističke mreže, lanci snabdijevanja, direktna strana ulaganja (SDI) i sektori kao što je turizam.

Rat dolazi u teškom trenutku za svjetsku ekonomiju. Oporavak od recesije izazvane pandemijom se usporava kako su se pojavile nove varijante koronavirusa i vlade obuzdavale potrošnju. Rastuća inflacija navela je Federalne rezerve i druge velike centralne banke da podignu kamatne stope. Poremećaji u svjetskoj trgovini i investicijama će obuzdati rast u zemljama u razvoju i povećati pritiske cijena.

Potencijal za prehrambenu krizu je najalarmantnija briga. Cijene pšenice i drugih žitarica već su porasle. U 2019. godini, Rusija i Ukrajina zajedno su činile 25 posto svjetskog izvoza pšenice i 14 posto isporuka kukuruza. Mnoge zemlje širom svijeta uvelike zavise od ovih tokova. Republika Kongo se, na primjer, oslanja na uvoz iz crnomorskog regiona za 67 posto pšenice koju konzumira.

Nakon cijena hrane, cijene energije su najdirektnije pogođene. Rusija je jedan od najvećih svjetskih dobavljača energije, osiguravajući 14 posto svoje sirove nafte i 9 posto svog prirodnog plina na globalnoj razini. Naša simulacija generiše povećanje cijene sirove nafte za 7 posto, što zauzvrat povećava troškove transporta i proizvodnje u proizvodnji, što dovodi do pada izvoza. Više cijene prirodnog plina, ključnog sastojka amonijačnog đubriva, povećaće troškove za poljoprivrednike i smanjiti prinose usjeva, dodatno pogoršavajući nestašicu hrane.

Intervencije trgovinske politike rizikuju pogoršanje loše situacije. Ograničenja izvoza dodatno smanjuju globalnu ponudu, dok mjere liberalizacije uvoza i subvencije povećavaju potražnju. Od početka rata u Ukrajini krajem februara nametnuto je ili najavljeno 67 novih trgovinskih politika. Sama ograničenja izvoza dodala su sedam postotnih poena cijeni pšenice i rizikuju da izazovu eskalaciju.

Rat i sankcije koje su nastale, prekinule su ključne transportne veze između Rusije i Ukrajine i ostatka svijeta, narušavajući trgovinu u širem smislu. Ruske veze sa evropskim lukama su prekinute, a izvoz robe na druge destinacije je ograničen. Ukrajinske crnomorske luke su blokirane ili okupirane, ostavljajući zemlji nekoliko ruta za izvoz robe. Zračni teret između Evrope i Azije sada mora biti preusmjeren kako bi se izbjegao ruski vazdušni prostor. Željeznički tranzit kroz Rusiju usporava zbog provjera poštivanja sankcija, a daljnje runde sankcija mogle bi dovesti do potpunog zaustavljanja željezničkog tranzita.

Poremećaji u globalnim i regionalnim lancima nabavke uzrokovali su nestašice inputa i povećanje cijena. Ukrajina je ključni dobavljač inputa, uključujući kablove za paljenje za automobile, neonski gas za poluprovodnike i željeznu rudu za čeličane. Kompanije koje proizvode transportnu opremu, mašine, elektroniku i prehrambene proizvode posebno se oslanjaju na ruske metale, hemikalije, đubriva i druge proizvode.

Rusija i Ukrajina nisu glavni igrači u svjetskim mrežama stranih direktnih investicija, ali će rat ipak imati uticaja na neke zemlje i industrije. Jermenija, Moldavija i Kirgistan uvelike zavise od ruskih investicija. I evropske zemlje, uključujući Finsku, Njemačku i Norvešku, imaju velike udjele u ruskom energetskom sektoru.

Turizam će također patiti, posebno u zemljama u razvoju. Gruzija i Crna Gora u velikoj mjeri zavise od ruskih i ukrajinskih posjetilaca. Pad globalnog turizma barem će privremeno zaustaviti oporavak industrije nakon pandemije, jer su redovni letovi prekinuti, a potrošači ponovno procjenjuju svoje planove putovanja.