Vlada Republike Srpske zadužila se danas na Banjalučkoj berzi za još 40 miliona maraka, što predstavlja drugo zaduženje u 2024. godini.
Riječ je o emisiji obveznica, nominalne vrijednosti pojedinačne hartije od vrijednosti 1.000 KM.
Kamatna stopa je fiksna 6 posto na godišnjem nivou, a emisija je bila 100 odsto uspješna, jer je ukupna vrijednost pristiglih ponuda bila 53,7 miliona KM.
Prvo ovogodišnje zaduženje Vlade Republike Srpske bilo je 25. januara, nepun mjesec dana nakon posljednjeg prošlogodišnjeg zaduženja i to za gotovo milion maraka više nego što je planirano.
Planirani iznos šestomjesečne emisije trezorskih zapisa bio je deset miliona maraka, a prihvaćena je ponuda od 11 miliona maraka po kamatnoj stopi od četiri posto.
Podsjetimo, Narodna skupština RS usvojila je krajem prošle godine odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju u ovoj godini. Tako je planirano maksimalno dugoročno zaduživanje za 2024. godinuu iznosu do 951.700.000 KM– na domaćem tržištu 141.700.000 KM i na međunarodnom tržištu 810.000.000 KM.
Kada je riječ o maksimalan iznosu stanja kratkoročnog duga u 2024. godini isti ne može biti veći od 337,85 miliona KM.
Napomenimo i to da se Vlada RS prošle godine zadužila 17 puta, a ukupno je putem trezorskih zapisa i obveznica prikupila 785 miliona maraka.
Kada je riječ o stanju duga RS prema preliminarnim podacima na dan 31. oktobar 2023. godine situacija je sljedeća:
· ukupan dug Republike Srpske koji podliježe zakonskom ograničenju iznosi 6.176,6 milion KM, tj. 40,0% BDP-a,
· javni dug koji podliježe zakonskom ograničenju iznosi 5.228,1 milion KM, tj. 33,8% BDP-a.
Opozicioni poslanici su više puta istakli kako se samo nastavlja trend gdje se uz indirektne poreze Vlada najviše oslanja na zaduživanja, bez obzira na to što se svake godine kamatne stope povećavaju. Upozoravaju da je, umjesto zaduženja, potrebno okretanje ka investicijama koje će osigurati nove doprinose.
Smatra to i ekonomista Zoran Pavlović, ali naglašava da to trebaju biti smislene i opravdane investicije, a ne prevelike, neizvodive i neprofitabilne kakva je većina dosadašnjih investicija Vlade.
Naime on je još ranije za Buku rekao da je glavni razlog teške ekonomske situacije upravo rastrošnost političke elite na određenim projektima.
“Ako pogledate situaciju, 100 miliona KM raznoraznih garancija je dato za Jahorinu, koja je u blokadi, 55 miliona maraka je dato za neko skijalište kod Vlasenice, sada je tamo raskopana zemlja i to tako stoji. Potpuno nelogične investicije su rađene, a investicije imaju svoju cijenu i one će doći na naplatu kad-tad. Prvo, kako možete investirati na lokaciji za koju ne znate koliko je palo snijega u zadnjih 10 godina i koliko je bilo snježnih dana. Ulaganja i garancije koje daje vlada, to je sve prilično nesigurno sa aspekta naplate. Pa, evo i situacija koja se pojavila sa IRB-om koji treba da čisti svoje bilanse, pa su svoja potraživanja stavili na prodaju, što je još jedan pokazatelj da je situacija složena i da nije sve tako divno i krasno kao što se u javnosti predstavlja”, istakao je Pavlović.