Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, dostavljenih
portalu BUKA, u Bosni i Hercegovini je za prvih šest mjeseci ove godine
ukupno izdato 1.270 radnih dozvola i to 461 radna dozvola koje se
računaju u kvotu i 809 radnih dozvola izdatih nezavisno od utvrđene
kvote, što predstavlja povećanje u odnosu na isti period prošle godine
od 274 radne dozvole.
Kada je riječ o podacima za entiteta, Boris
Pupić, portparola Agencije rekao je da su podaci za Republiku Srpsku i
Brčko distrikt potvrđeni, dok za FBiH nisu potvrđeni podaci jer
Federalni zavod za zapošljavanje nije unio sve radne dozvole u bazu
podataka.
A podaci su slijedeći:
“U Federaciji Bosne i
Hercegovine ukupno je izdato 519 (+63 u odnosu na 2021.) radnih dozvola
od čega 116 koje se računaju u kvotu i 403 izdate nezavisno od utvrđene
kvote, u Republici Srpskoj ukupno je izdato 624 (+152 u odnosu na 2021.)
radne dozvole i to 317 koje se računaju u kvotu i 307 izdatih nezavisno
od utvrđene kvote, a u Brčko distriktu BiH ukupno je izdato 127 (+59 u
odnosu na 2021.) radnih dozvola, 28 koje se računaju u kvotu i 99
izdatih nezavisno od utvrđene kvote” rekao je Pupić za BUKU.
Dolazak
strane radne snage nije ništa neobično, niti se treba posmatrati kao
nešto neobično, već je to, prije svega, rezultat globalizacijskih
procesa, otvaranja granica, potreba domaćeg tržišta rada i slično. To je
ujedno i prilika da domaće kompanije na ovaj način ispitaju tržište i
nauče kako da rade sa stranom radnom snagom.
A u Bosnu i
Hercegovinu još uvijek ne dolazi dovoljan broj stranih radnika. Pimjera
radi, u 2021. godini poslodavci u Republici Srpskoj su izrazili potrebu
za zapošljavanjem 15.134 radnika. Poređenja radi u 2020. godini traženo
je 13.196 radnika, pa se može zaključiti da se tražnja koja se ogleda
kroz prijavu potreba za radnicima u 2021. godini povećala za 1.938 ili
za 14,7%.
Najviše radnih dozvola za prvih šest mjeseci u 2022.
godini izdato je u građevinarstvu (331), zatim slijedi trgovina (191),
poslovanje nekretninama (137), umjetnost, zabava, rekreacija (106) te
100 dozvola u prerađivačkoj industriji.
Po državama najviše
radnih dozvola izdato je za državljane Srbije, i to njih 253, slijede
državljani Turske (242) i Kine (85), te državljani Kuvajta, Bangladeša,
Ujedinjenih Arapskih Emirata, Sirije i Albanije.
Tradicionalno
najveći broj radnih dozvola izdaje se za djelatnost trgovine. Ova godina
je izuzetak sa povećanjem broja radnih dozvola za građevinarsvo iz
razloga pokretanja određenih infrastrukturnih projekata na koridoru Vc,
ali i drugim projektima, napominju iz Agencije za rad i zapošljavanje
BiH.
Također, već godinama najveći broj radnih dozvola se izdaje državljanima Srbije, zatim Turske, Hrvatske i Kine.