Visoke cijene goriva teško pogađaju poljoprivredu u Bosni i Hercegovini

Među najveće probleme sa kojima se susreću poljoprivredni proizvođači
u Bosni i Hercegovini ističu da trenutno ne postoje olakšica u vidu
“plavog dizela” kojeg bi iskoristili za poljoprivredne mašine koje
koriste u pripremu sijena za prehranu životinja.

Također, naglašavaju i nisku cijenu otkupa mlijeka koja uz trenutne
cijene goriva i hrane za životinje prisiljava poljoprivrednike da
posluju u minusu kako bi sačuvali proizvodnju čija je uspostava trajala
od kraja rata.

“Trenutno se obavljaju radovi koševine i prikupljanja travne silaže
ili suhog sijena i za to nemamo nikakvu potporu po pitanju olakšica za
cijene goriva. Ako uporedite samo cijenu iz prošle godine i sada vidite
da radimo sa duplo skupljim ulaznim cijenama, a otkup je rastao
minimalno, u slučaju mljekarstva svega par feninga, a u proizvodnji mesa
od 20-30 feninga. Poljoprivreda je trenutno ugrožena sa svih strana”,
kaže Admir Kahriman, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije
Bosne i Hercegovine.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Ističe kako cijena dizela posebno pogađa jer svaka farma koristi veće
količine kako na dnevnom opsluživanju farmi tako i u proizvodnji hrane.
Zahtjevaju da se na državnom ili entiteskom nivou zakonski reguliše
cijena plavog dizela koja bi poljoprivrednicima ponudila sigurnost u
proizvodnji.

“Proizvodnja mlijeka je najviše pogođena u posljednjih godinu dana.
Doživjeli smo rast cijena mineralnih goriva, cijenu rasta kabaste hrane,
poskupljenje dizela i svih ostalih dijelova za poljoprivrednu
mehanizaciju. Cijena mlijeka je u zadnjih godinu dana i otkupu porasla
nekih 7 feninga i mi se tu ne možemo uklopiti. Cijena proizvodnje
mlijeka na farmi trenutno je manje od cijene u prodaji i svi poslujemo u
minusu kako bi očuvali proizvodnju,” upozorava Kahriman na teško stanje
u proizvodnji mlijeka.

Kaže kako redovni poticaji koji su definisani zakonom dolaze ali da
ako se u obzir uzme cjelokupna situacija na tržištu to nije dovoljno da
bi poljoprivrednici opstali. Ipak ističe da se ne može ni sve tražiti od
države iako su poticaji u principu nedovoljni.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

“Jedini spas za očuvanje poljoprivredne proizvodnje je povećanje
otkupne cijene naših proizvoda. Od toga otkupljivači bježe iako su
svjesni da to moraju oni to prolongiraju, a mi se gušimo”, pojasnio je
Kahriman.

Ipak, Kahriman naglašava da se radi o povećanju
koje bi za krajnjeg korisnika iznosilo možda nekih 10 feninga po litru
mlijeka ali da bi na taj način bila spašena proizvodnja mlijeka i farme
koje su se razvijale više od 20 godina.

Veliki problem za poljoprivrednike je i porast cijene koncentrata,
čija je cijena sa 50 feninga porasla na preko jedne marke.
Poljoprivrednici sumnjaju u opravdanost ovakvih poskupljenja jer se u
proizvodnji koncentrata koriste žitarice iz prošlogodišnje proizvodnje,
te se pitaju kakve će cijene biti kada se budu koristile žitarice iz
2022. godine.

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih
proizvođača-mljekara Republike Srpske kaže kako su identitčni problemi
poljoprivrednih proizvođača u oba entiteta, te da nedostaje strategija
za podršku poljoprivredi.

“Kompletna proizvodnja u poljoprivredi je u minusu. Đubrivo je
plaćano po 1.90 KM ili 2 KM, a sada za pšenicu nude po 50 feningi. Imali
smo skupu sjetvu, jeftinu žetvu i na godinu neće niko sijati,”
upozorava Usorac na teško stanje u poljoprivredi.

Kaže kako pet godina traže plavi dizel od političara, a da nemaju
nikakvu pozitivnu reakciju. Sa ovom cijenom nafte od 3.50 KM i žetvom
pšenice sa cijenom od 50 feningi potrebno je 7 kilograma pšenice za
litar nafte.

“Pustili su nas niz vodu, entitetska
ministarstva ponešto daju ali to sve nije rješenje. Nema sistematskog
rješenja u poljoprivredi, a u poljoprivredi mora doći do njega”, stav je
Usorca.

Usorac kaže kako postoji problem i sa količinom dostupne trave te da
je morao pokositi raž i pšenicu kako bi osigurao dovoljne količine za
zimski period.

“Trava je bila lijepa ali niska, rijetka i nije bilo dovoljno
prinosa. Na 300 dunuma trave sam morao pokositi još 10 dunuma raži i
pšenice. Pitanje je i šta će biti sa kukuruzom, suša je velika i najgore
će biti ako ga budemo u julu žeti”, žali se Usorac.

Izvor: Klix

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije