Svetska
ekonomija, pa samim tim i naša, prošle godine bila je pod uticajem brojnih
kriza, počev od pandemijske, potom geopolitičke, pa energetske i na kraju inflacijske.
Šta se
sve desilo, kako je uticalo na privredu i kako će tek uticati moglo se čuti na
poslovnoj konferenciji Apif-a u okviru panel diskusije „Privreda Srpske u 2023.
godini, šta nas čeka?“
Ono
oko čega su se svi panelisti složili jeste da se trebaju naći načini za
zadržavanje radne snage, za što hitniju reformu obrazovanja i digitalizaciju,
ali i privlačenje stranih investitora koji će radnicima dati bar prosječnu
platu (1 256 КМ).
Predsjednik Područne privredne
komore Banjaluka Goran Račić kao ključne prioritete je naveo digitalizaciju
prije svega javne uprave i dodatne mjere za unapređenje privrede, posebno
one koje bi se odnosile na uvođenje visokih tehnologija. Kako je naveo
investicije idu za podsticajima i za radnom snagom, a kao dobra primjer u
privlačenju stranih investitora navo je Srbiju.
Istakao
je i neophodnost ulaganja u infrastrukturu, ali i uređenu regulativu kako bi
znali šta se može ponuditi stranim investitorima kada pokažu zainteresovanost:
„Ima upita stranih investitora, ali svi
oni pitaju kakva je situacija sa radnom snagom. Mi imamo situaciju da opština
Kotor Varoš na Zavodu za zapošljavanje ima 2500 nezaposlenih, a kada ih
anketirate ti radnici ili rade na crno, ili u inostranstvu ili nisu
zainteresovani za posao. Moramo završiti te reforme kako bi na zavodima imali tačan
broj ljudi zainteresovanih za posao. Mi takođe što prije trebamo ući u
restruktuiranje javnog sektora i digitalizaciju i restruktuiranje javnih
preduzeća. Ogroman rezurs za privredu je u javnom sektoru. Vi danas u javnim
preduzećima imate ogroman broj radnika koji su višak, koji su nepotrebni, koji
tamo otežavaju poslovanje. Država treba zabraniti zapošljavanje u javnom
sektoru, definisati potreban broj radnika. Samo u dva najveća javna preduzeća
imamo 5 hiljada radnika viška, što je na godišnjem nivou blizu 100 miliona
maraka troškova samo za plate. Restruktuiranjem javnoh sektora i javnih
preduzeća mi bi stvorili jednu dobru bazu koja bi se mogla zaposliti u realnom
sektoru“.
Jedan od panelista, ministar
privrede i preduzetništva Republika Srpske Vojin Mitrović se takođe složio da budžet od
oko 31 milion KM namijenjen za podsticaje u ovom resoru treba povećati jer ne
može odgovoriti potrebama: “Podsjetiću
da Ministarstvo poljoprivrede ima budžet od 180 miliona i odgovorno tvrdim da i
taj budžet nije dovoljan da bi se podigao nivo proizvodnje. U ovom trenutku za
prave podsticaje i pomoć privredi treba od 150 do 200 miliona KM”, rekao je
Mitrović.
Naveo
je i da je Vlada u proteklom periodu povukla i neke jako dobre poteze – uvela
podsticaje za povećanje plata, direktna ulaganja, te mjere koje su donesene u u
septembru prošle godine za velike investitore: „Ono što je značajno je da je prošle godine donesena uredba o
podsticajima za direktna ulaganja. To su investitori koji zapošljavaju veliki
broj radnika i donose nove tehnologije. Učestvuju u kreiranju školskog sistema
i to su mjere koje Vlada Republike Srpske preduzima prema velikim investitorima“,
istakao je ministar.
Najavio
je i neke nove uredbe jer su, istakao je, u ovom trenutku privredi potrebni
strani investitori koji donose svjež kapital i koji dižu cijenu rada zaposlenih:
„Pokušaćemo sa 15 % posto priznavaanja
materijalnih ulaganja koliko je bilo do sada za strane investitori, dići prag na
30 % i istovremeno bi ti potencijalni investitori imali naredne dvije godine
vraćanje poreza i doprinosa za sve radnike pod uslovom da njihova prosječna
plata bude najmanje jednaka prosječnoj plati u RS i zaista mislim da takvim
investitorima treba dati poseban značaj“.
Direktor EFT Rudnik i
Termoelektrana Stanari Savo Mirković osvrnuo se na stanje u oblasti energetike,
navodeći da je
ova kompanija u prošloj godini ostvarila rekordne rezultate u svim segmentima
poslovanja – prihod od oko 268 miliona KM i do sada najveću dobit od 87 miliona
KM, iako je riječ o jako turbulentnoj godini i činjenici što prodaju električnu energiju po fisknoj cijeni do 2026. godine.
„Naša najveća specifičnost je što smo još
uvijek u fazi otplate kineskog kredita sa kojim smo izgradili termoelektranu. Kao
privatna firma, morali dati neku garanciju, a ta garanija je 10-godišnji ugovor
koji smo morali potpisati sa jednom švedskom firmom, koja je kupila našu
struju, najveći dio, po nekoj cijeni do 2026. godine i ona je praktično garancija
kineskog ugovora. Tim smo bili frustrirani prošle godine. Jer kada imamo zastoj
mi uzimamo struju sa tržišta, u vrijeme godišnjeg remonta smo kupovali struju
po prosječnoj cijeni 372 eura po po
megavat-satu, a imali smo i povećanje troškova nafte, radne snage, čelika. I
šta smo onda uradili? Racionalizovali smo sve troškove, optimalno smo koristili
i ljudske i materijalne resurse i uvijek smo morali da preoizvedemo taj megavat
sat po cijeni nižoj od one po kojoj prodajemo. Nadalje iskoristili smo tržište
i povećali prodaju uglja susjednim elektroprivredama i industrijskim
proizvođačima“, pojasnio je Mirković navodeći i da će cjelokupna dobit iz
prošle, ove, a vjerovatno i iduće godine, biti utrošena na investicije,
otvaranje novog površinskog kopa, zanavljanje opreme i rad na tehničkom
unapređenju postrojenja.
Kada
je riječ o radnoj snazi, istako je da se na konkurse ljudi slabo javljaju, ali
da za sada nemaju problema iako je prošle godine ovu firmu napustilo 18
radnika.
„Mi specifična
zanimanja više i plaćamo, u energetici smo i dalje na najvišim platama, imamo
nešto manje od 1000 zaposlenih, u prošloj godini smo imali napuštanje od 18
radnika i još uvijek nemamo problem, mada na konkursima se sve manje ljudi
javlja i počinjemo da razmišljamo da ulažemo u radnu snagu na svoj specifičan
način, tako da nebi trebalo das bude problema“, optimističan je Mirković.
Kada je riječ o proteklom
periodu koji su obilježile krize, direktor Društva za upravljanje penzijskim
rezervnim fondom Miloš Grujić rekao je da sve krize nisu iste i da ne dolaze na isti način, te je
potrebno razmišljati o većem ulaganju na domaćem tržištu.
“Jedan
dio dobiti može da bude uložen u Republiku Srpsku i postoji potencijal da se
dio uloži na domaćem terenu, kao što je izgradnja velikih hidroenergetskih
objekata”.
Tokom
Konferencije predstavljeni su i rezultati poslovanja privrede Republike Srpske u 2022. godini.