Radovan Višković, premijer Republike Srpske, je na tematskoj sjednici Vlade RS iznio ekonomske rezultate koje bi laik lako mogao ocijeniti kao impresivne. RS je, kako je naveo, ostvarila rast BDP-a od više od 60% od 2018. godine, dok je BDP po glavi stanovnika porastao sa 9.304 KM 2018. na 14.429 KM u 2023. Uz to, zabilježeni su, naveo je i rast izvoza, stranih investicija, zapošljavanja, plata i penzija.
Međutim, da nam “ruže cvjetaju” nije tačno. Naime, ovdje se samo navodeni podaci vezani za ekonomiju RS kroz godine, bez ikakvog poređenja sa drugim zemljama. A upravo poređenja jasno pokazuju da ekonomski trendovi nisu toliko povoljni kao što se želi prikazati.
Predsjednica Narodnog Fronta RS, Jelena Trivić, odmah je uočila ovu nedosljednost. Kako je Trivić navela, sve ove brojke mogu izgledati dobro kada se RS poredi sa samom sobom kroz godine, ali kada se stavi u širi kontekst, slika postaje potpuno drugačija.
„Na kraju trećeg kvartala, ukupan javni dug RS iznosio je 6,5 milijardi KM, dok je u Federaciji BiH bio 6,4 milijarde KM. BDP RS za 2024. godinu iznosio je 17,1 milijardu KM, a u Federaciji 34,4 milijarde KM. Kada se uporedi zaduženost u odnosu na BDP, RS ima 38%, dok Federacija ima 18,6%. Ova zaduženost je gotovo dvostruko veća u RS“, navela je Trivić.
Pored toga, uporedila je zaduženost RS sa Bugarskom. U Bugarskoj, javni dug iznosi 23,7% BDP-a, dok je u RS čak 38%.
“Ovdje govorimo o trenutnom stanju duga, koji u odnosu na BDP nije dramatičan. Međutim, RS svake godine suočava s problemima u otplati duga. Ove godine, otplata duga iznosi oko milijardu KM, a naredne godine biće 1,6 milijardi KM. To znači da je svakog puta potrebna pomoć prijatelja kako bi se dug vratio, a drugi budžetski korisnici ne bi bili ugroženi”, poručila je Trivić.
BDP po glavi stanovnika
Dotaknimo se i Viškovićevog BDP-a po glavi stanovnika koji predstavlja ključni indikator ekonomske razvijenosti određenog područja. Tabela ispod je iz Baze podataka ekonomskih indikatora Republike Srpske
Iz tabele je jasno vidljivo koliko kaskamo za susjednom Hrvatskom i Srbijom, ili čak EU, čiji je BDP po glavi stanovnika pet puta veći!
Strane investicije
Nažalost, BiH već dugo vremena zauzima posljednje mjesto na Balkanu po visini stranih investicija.
Prema podacima Centralne banke, direktne strane investicije za prvih devet mjeseci prošle godine iznosile su 1,47 milijardi KM za cijelu BiH, što je pad u odnosu na isti period 2023. godine, kada su iznosile 1,52 milijarde KM.
U dvogodišnjem periodu (2021–2022.), samo 23,5% stranih investicija otišlo je u Republiku Srpsku, dok je čak 75% pripalo Federaciji BiH. Stoga, priča o rastu stranih investicija nije, nažalost, nešto čime se RS može posebno pohvaliti.
Rast zaposlenosti
Premijer Višković je istakao i rast zaposlenosti u Republici Srpskoj, navodeći da je broj zaposlenih porastao sa 266.000 na 289.000. Međutim, važno je napomenuti da se ovaj podatak odnosi na poređenje broja zaposlenih između 2019. i 2024. godine. Ako se, pak, uporedi prošla godina sa 2023., broj zaposlenih je smanjen, a najviše u privatnom sektoru.
S druge strane, u javnom sektoru zabilježen je rast broja zaposlenih, i to upravo u oblastima u kojima je premijer Višković, prije samo mjesec dana, zabranio novo zapošljavanje
Podaci Zavoda za statistiku RS
Plate i penzije
Plate i penzije jesu rasle.
U aprilu 2025. godine u Republici Srpskoj zabeležena su značajna povećanja plata i penzija, sa minimalnim platama koje sada iznose od 900 KM do 1.300 KM, a budžetskim korisnicima povećanje od 10%. Penzije su povećane za oko 6%, što će poboljšati životni standard građana. Međutim, kritike ovog povećanja se odnose na visoku inflaciju koja smanjuje realnu kupovnu moć, kao i na neravnomernu raspodelu povećanja između javnog i privatnog sektora, dok se postavlja pitanje dugoročne održivosti ovih povećanja.
Na kraju, možemo zaključiti samo jedno: iako su podaci premijera Viškovićevi tačni, da nam ruže cvjetaju – daleko je od stvarnosti, što se jasno vidi u poređenju sa drugim zemljama.