Prema ovoj analizi, u prošloj godini udio stanovništva sa osnovnom školom i niže iznosio je oko 43 odsto od ukupnog radno sposobnog stanovništva, dok radno sposobnog stanovništva sa srednjom školom ima oko 49 odsto.
Samo oko osam odsto se odnosi na radno sposobno stanovništvo koje ima višu, visoku, školu, magistrat ili doktorat – navela je glavni ekonomista Hipo Alpe Adrija banke BiH Marijana Milić.
Milićeva je istakla da, iako su obrazovanje i vještina radne snage jedna od najvažnijih kategorija pokretača produktivnosti, a samim tim i ekonomskog rasta i razvoja zemlje, u BiH je stepen obrazovanja radnika veoma nepovoljan.
Član Udruženja ekonomista RS SWOT Miloš Todorović je istakao da je alarmantan podatak o broju stanovništva koji imaju samo osnovno obrazovanje, te dodao da bi taj procenat trebalo da bude upola manji.
Međutim, procenat visokoobrazovanog stanovništva u sljedećih nekoliko godina će se značajno povećati zahvaljujući pojavi privatnih fakulteta i značajne produkcije kadrova sa tih fakulteta – istakao je Todorović.
On je dodao da se okvirno procjenjuje da se u evropskim zemljama procenat stanovništva sa osnovnim obrazovanjem kreće oko 20 odsto.
Lica koja imaju samo osnovno obrazovanje imaju veoma male šanse za zaposlenje, niske plate i mali doprinos u radu i razvoju zemlje – naglasio je Todorović.
On je dodao da je, za razliku od BiH, obrazovanje jedan od tri prioriteta razvijenih zemalja.
Srednjoškolsko obrazovanje u BiH bi trebalo da postane obavezno – istakao je Todorović.
Starosna struktura
Marijana Milić ukazala je i na alarmantan podatak o starosnoj strukturi radnog stanovništva, gdje je evidentan trend rasta grupe stanovništva od 50 do 64 godine i starijih od 65 godina.
Istovremeno je prisutan pad grupe stanovništva od 15 do 24 i od 25 do 49 godina – naglasila je Milićeva.
Tekst je preuzet iz Glasa Srpske