Budući
da se dvije trećine proizvodnje iz Freeporta izvozi u Europu, dotok
američkog plina smanjit će se ne samo u sljedeća tri mjeseca, nego do
kraja godine, dokad postrojenje neće moći raditi punom snagom. Freeport
ima 17 posto američkih kapaciteta za ukapljivanje plina, javlja Novi
list.
Da
stvar bude gora, ruski Gazprom je u utorak objavio rezanje isporuka
plina Njemačkoj za 40 posto, putem starog cjevovoda Sjeverni tok. Dan
kasnije, kompanija ENI je objavila da je primila obavijest Gazproma o
smanjenju isporuka plina Italiji za 15 posto. Gazprom je prije toga
zatvorio ventile Poljskoj, Bugarskoj i Finskoj jer, za razliku od
Njemačke, Italije i ostalih zemalja, nisu pristale plaćati plin u
rubljima.
Tome treba dodati da je početkom svibnja Ukrajina zatvorila
trećinu svojih kapaciteta kojima ruski plin dolazi u Europu, tvrdeći da
ih neće pustiti u rad sve dok su pod okupacijom ruskih snaga. Ukratko, u
ovom trenutku dva najveća plinovoda koja dovode ruski plin u Europu,
putem Ukrajine i Njemačke, rade kapacitetom smanjenim za 30 do 40 posto,
dok je treći cjevovod – onaj koji prolazi Poljskom – izvan pogona jer
Varšava, ne želi plaćati plin u rubljama.
Njemačka javnost bila je
šokirana kad je čula da su joj Rusi odlučili smanjiti dnevne isporuke
plina sa 167 na 100 milijardi prostornih metara. Gazprom je tu odluku
obrazložio time što Rusima još nisu vraćene kompresorske postaje nužne
za normalno funkcioniranje plinovoda, koje se nalaze na remontu u
Njemačkoj kod Siemensa.
Dok se to ne dogodi, prema Gazpromu, plinovod
Sjeverni tok 1 neće moći raditi punim kapacitetom. Siemens Energy na to
je odgovorio da kompresorske postaje ne može vratiti jer su proslijeđene
na remont u Montreal, gdje su zapele zbog sankcija koje Kanada provodi
protiv Rusije. Njemački vicekancelar Robert Habeck, međutim, misli da
odgovornost leži na Rusiji koja putem Gazproma pokušava izvršiti
pritisak na njegovu zemlju.
Prema
ocjeni televizije Deutsche Welle, smanjenje dotoka plina u Njemačku
neće imati kratkoročnih posljedica jer blizu je ljeto i potrošnja je
pala. Međutim, to bi moglo otežati osiguravanje dovoljnih količina plina
za iduću zimu, dao je do znanja DW.
Skladišta plina u članicama
Europske unije nakon završetka ogrjevne sezone uglavnom su ispražnjena, a
do studenoga trebala bi se popuniti do razine od 90 posto, prema
preporuci Europske komisije. Istodobno, Njemačka i ostale članice EU-a
objavile su da namjeravaju do kraja ove godine smanjiti uvoz plina iz
Rusije za dvije trećine, kako bi se do 2027. postupno riješile
energetske ovisnosti o Moskvi i kaznile je zbog agresije na Ukrajinu,
piše Novi list.
Mnoge zemlje, uključujući Njemačku, imaju u ladici
planove za izvanredne situacije u slučaju nestašice plina, koja se
sljedeće zime čini sve izvjesnijom. Prema tim planovima, energetske
kompanije u slučaju potrebe najprije bi obustavile plin
velikim industrijskim potrošačima, dok bi građane nastojale poštedjeti
od restrikcija kako bi njihovi domovi ostali zagrijani.
Ipak, vlade već
sada preporučuju građanima štednju energije. Brojni europski mediji bave
se izračunima koliko se struje i plina može uštedjeti ako se na
klimatizacijskim uređajima temperatura ovog ljeta povisi za stupanj-dva i
ako se grijanje na radijatorima od jeseni spusti ispod 20 stupnjeva
Celzijevih. Budući da se iz plina proizvodi i dio električne energije,
svaka ušteda struje tijekom ljeta, kažu, omogućit će više energije
tijekom zime.