Nedostatak domaće radne snage u Republici Srpskoj postaje sve izraženiji, što poslodavce sve češće navodi na angažovanje radnika iz inostranstva, uglavnom iz zemalja sa nižim životnim standardom poput Indije, Bangladeša i Nepala. Na poslovnoj edukaciji “Radno angažovanje stranaca – kako efikasno provesti procedure”, održanoj ove sedmice u Banjaluci, u organizaciji Unije poslodavaca Republike Srpske i uz podršku Međunarodne organizacije za migracije (IOM), najavljena je nova procedura kojom bi poslodavci, ako ispravno sprovedu sve korake, mogli doći do stranih radnika za svega 30 dana – umjesto dosadašnjih sedam do devet mjeseci.
Model je izrađen po uzoru na zemlje regiona i predstavljen kao korak ka efikasnijem sistemu. Ipak, iz Službe za poslove sa strancima upozoravaju da ubrzanje procedura ne znači automatski podsticaj za zapošljavanje stranaca. „Prvi cilj mora biti iscrpljivanje svih domaćih kapaciteta,“ naglasio je načelnik sektora Rade Kovač, podsjetivši da je u 2024. zabilježeno oko 1.300 zloupotreba radnih migracija.
BiH kao “tranzitna stanica” i trening-centar za EU?
Poseban problem predstavlja pojava da strani radnici, nakon što uđu u BiH legalnim putem i dobiju radne dozvole, napuštaju zemlju prema zapadnoevropskim državama. „Poslodavci snose troškove njihovog dolaska, obuke, smještaja i papirologije, a zatim ti radnici koriste BiH kao tranzitnu stanicu ili, još gore, kao trening-centar – gdje se osposobe, dobiju radnu naviku i znanje, a onda odlaze u EU. To moramo spriječiti“, poručeno je iz nadležnih institucija. Zbog toga je jedan od ciljeva službi koje rade na regulisanju migracija i da spriječe ovakve zloupotrebe kako BiH ne bi bila zemlja koja snosi troškove, a koristi od radne snage ima neko drugi.
Bolji uslovi za domaće radnike prije nego što se uvezu strani
Iz Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske poručuju da bi poslodavci, umjesto da troše velika sredstva na strane radnike, trebalo da razmisle o povećanju plata domaćim radnicima i unapređenju uslova rada. Upravo su neadekvatni uslovi jedan od glavnih razloga zašto naši ljudi napuštaju zemlju.
„Ukoliko se radi o poslovima poput čišćenja hotela, naši ljudi su sposobni da ih obavljaju, ali im treba obezbijediti pristojne uslove i obuku, koja je često kraća i jeftinija nego dovođenje radnika iz Indije ili Nepala“, naglašeno je tokom skupa. Stav Zavoda je jasan: tek kada se iscrpe sve mogućnosti za zapošljavanje domaćih radnika, treba angažovati strane.
Pozitivni primjeri i potreba za integracijom
Dvije kompanije – Krajina Klas i Destilacija Teslić – među prvima su počele sa angažovanjem radnika iz Azije. Direktor Destilacije, Zoran Škrebić, ujedno i predsjednik Unije poslodavaca, rekao je da su nakon početnih izazova, strani radnici uspješno integrisani u timove i lokalnu zajednicu. „U Tesliću se druže sa mještanima, idu na kafe i slave, naučili su osnove jezika, a domaći radnici su, s druge strane, poboljšali svoj engleski,“ istakao je.
Ova iskustva pokazuju da integracija funkcioniše kada postoji spremnost i jednih i drugih. No, ukoliko broj stranih radnika nastavi da raste, potrebno je razvijati posebne programe aklimatizacije, jezičke kurseve i obuke za razumijevanje lokalnog okruženja. Jezička barijera je i dalje jedan od glavnih izazova u radnim migracijama, a uspješna integracija zahtijeva institucionalnu podršku.
Zapošljavanje stranaca: potencijal, ali i izazovi
Prema podacima, trenutno je u Republici Srpskoj izdato oko 2.000 radnih dozvola za strance, a potražnja se kreće do 5.000. Procjene govore da će Srpskoj u narednih deset godina biti potrebno i do 40.000 stranih radnika, dok se na nivou BiH taj broj procjenjuje na oko 100.000.
Škrebić je istakao da se doprinosi i porezi koje uplaćuju strani radnici slivaju u budžet Republike Srpske. „Zbog odnosa penzionera i radnika koji je sada 1:1,17, popunjavanjem tih nedostajućih radnih mjesta dobićemo pozitivan efekat na budžetske fondove“, rekao je on.
Ipak, u Uniji poslodavaca smatraju da je vrijeme da se ukinu ograničenja poput kvota za strane radnike. Naveli su primjer Hrvatske, koja je kvote ukinula i zapošljava desetine hiljada stranaca godišnje, bez administrativnih prepreka.
Neophodna koordinacija i jasna strategija
Zamjenik šefa misije Međunarodne organizacije za migracije u BiH Majkl O’Mahoni naglasio je da je sve veća potreba za zapošljavanjem stranih državljana rezultat ozbiljnih demografskih promjena. Prema istraživanju koje je proveo IOM, 47% poslodavaca u BiH je upoznato sa procedurama i uslovima potrebnim za legalno zapošljavanje stranaca.
„BiH mora reformisati i uskladiti svoje politike sa evropskim trendovima, ali i obezbijediti da koristi od migracija ostanu unutar zemlje“, poručio je O’Mahoni.
Edukacija u Banjaluci ima za cilj upravo to – pružiti poslodavcima konkretna znanja kako bi legalno i efikasno zapošljavali strane radnike, ali i spriječili zloupotrebe i gubitke koje nosi pogrešno planiranje i neusklađene politike.