Predloženim Zakonom se određuje obaveza davaoca kredita da izvrši konverziju kredita sa valutnom klauzulom u švajcarskim francima u kredite u valuti KM, i da sačini aneks ugovora uz zadržavanje instrumenata obezbjeđenja i utvrdi novi anuitetni plan.
Također, određuje se i obračunava plan otplate kredita s fiksnom kamatnom stopom od pet posto na ukupan iznos kredita, kao obaveza davaoca kredita da izvrši konverziju kredita i utvrdu novi anuitetni plan otplate počev od dana zaključenja ugovora o kreditu sa valutnom klauzulom u švicarskim francima (uključujući sve promjene referentne kamatne stope i ostale promjene).
Predviđeno je i da se utvrdi razlika između svih uplata korisnika kredita sa valutnom klauzulom u francima te novog anuitetnog plana otplate kredita u valuti konvertibilna marka, a uređuje se visina i način povrata pretplate od strane davaoca kredita i korisnika kredita.
Decidno se određuje, prema ovom Prijedlogu zakona da nijedna strana nema pravo na zateznu kamatu te određuje primjena ovog zakona samo na kredite sa valutnom klauzulom u tzv. švajcarcima koji su ugovoreni do stupanja na snagu zakona.
Ovaj prijedlog zakona identičan je onome što je urađeno u Hrvatskoj, pa čak donekle i u Crnoj Gori.
Dalibor Mrša advokat iz Banjaluke kaže da je predloženi zakon hitne prirode jer ljudi koji su podigli kredite u švajcarcima ne mogu više čekati. Prema njegovom mišljenju, krajnje je vrijeme da se ovaj problem riješi.
„Ja ne vidim razlog da se to dalje odgađa jer se na taj Prijedlog zakona može djelovati već sad, prijedlozima i amandmanski. Ovdje su u pitanju životi ljudi, zato ne vidim razloga da se to odgađa. Svako odugovlačenje bi u tom smislu ugrožavalo položaj ovih ljudi koji dolaze u sve težu situaciju“ kaže za BUKU Mrša.
Kako je najavljeno iz SNSD-a, oni ovaj Zakon neće podržati. Razlog je samo priroda upućivanja Prijedloga zakona po hitnoj proceduri.
Radovan Višković, poslanik SNSD-a tako je izjavio kako je predlagačima iz SDS-a preporučio da prijedlog zakona pretvore u nacrt, kako bi se za nekoliko mjeseci kroz javnu raspravu došlo do kvalitetnijeg rješenja.
“Ovo što imamo sada po hitnom postupku kao prijedlog bojim se da ne bi bilo u pravcu rješavanja tih njihovih problema nego bi donijeli jedan zakon koji bi odmah poslije prve prijave bilo koga pao na Ustavnom sudu”.
Mrša kaže kako je ovo obrazloženje za njega šturo.
„Želim da naglasim da agonija ovih ljudi traje skoro deset godina, mnogo duže nego što se spominje. Ti su krediti plasirani već od 2006. godine“
Mnogi korisnici se nadaju da će im taj zakon riješiti sve njihove probleme, međutim čekajući taj zakon, mnogi bi mogli ostati bez ikakvih prava.
“Ukoliko korisnici kredita nisu ustali da tužbama zaštite svoja prava pred sudovima, sad će doći u situaciju da može doći do zastare njihovih potraživanja prema banci. To je opasnost koja njima definitivno prijeti jer taj rok od deset godina kao rok zastare za podnošenje tužbi za neosnovano bogaćenje bi isticao u 2016. godini. Možda je to sticaj okolnosti a možda neko namjerno želi da korisnici kredita čekaju još malo- istakao je Mrša.
Zakon, po svemu sudeći, neće biti usvvojen na ovoj sjednici Parlamenta RS. Kako se čini, agonija „švajcarca“ će još potrajati. U svakom slučaju nikome ne odgovara da bude „na čekanju“. Čini se kako se ni institucije vlasti u RS se tek tako neće uključivati u rješavanje ovog problema.
Vezani tekst: BUKA Analiza: Moj je život švajcarski franak