Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske insistira da se u što skorijem roku razmotre inicijative fondova zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko Distrikta koje se odnose na smanjenje, ukidanje ili povrat PDV-a na lijekove i medicinska sredstva. Samo u zdravstvenom sistemu Republike Srpske u prošloj godini za PDV plaćeno je više od 100 miliona KM, što je gotovo jednako dvogodišnjim troškovima lijekova na recept!
“Kada bi, prema našim procjenama, stopa PDV-a iznosila 5% umjesto sadašnjih 17%, troškovi za lijekove koje finansira Fond bili bi manji za više od 20 miliona KM godišnje. Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u okruženju koja ima samo jednu, standardnu poresku stopu koja se primjenjuje na sve proizvode, uključujući i lijekove i ta poreska stopa je daleko najveća u regionu. Za razliku od BiH, ostale zemlje iz okruženja imaju opštu i posebnu, povlaštenu stopu po kojoj se, između ostalog, tretiraju i lijekovi. Dok je stopa PDV-a u BiH jedinstvena i iznosi 17%, primjera radi, u Hrvatskoj i Makedoniji poreska stopa na lijekove iznosi 5%, u Sloveniji 9,5%, u Srbiji 10%. Dakle, u BiH je čak tri puta veća u odnosu na pojedine zemlje regiona”, ističu iz Fonda.
Dodaju da bi se smanjenjem, povratom ili ukidanjem stope PDV-a na lijekove omogućile značajne ”uštede” u zdravstvenom sistemu, te da bi se taj novac mogao iskoristiti za dodatna unapređenja prava osiguranika i poboljšanje dostupnosti naročito skupih lijekova.
“FZO RS je u junu ove godine podnio inicijativu za smanjenje, ukidanje ili povrat PDV-a na lijekove. U inicijativi smo naveli, ukoliko nije moguće smanjenje stope PDV-a na lijekove, da je potrebno pronaći način da se sredstva uplaćena od strane zdravstvenih ustanova i FZO RS za PDV na lijekove vrate u sistem zdravstva, u cilju obezbjeđivanja bolje zdravstvene zaštite za naše osiguranike.Trenutno, FZO RS samo za lijekove i potrošni materijal za PDV plati oko 35 miliona KM. Primjera radi, lijek za cističnu fibrozu košta oko 500.000 KM sa PDV-om, što znači da se za svaku ovu terapiju plati 70.000 KM za PDV”, dodaju.
Napominju da su Zakonom o porezu na dodatnu vrijednost BiH fondovi/zavodi zdravstvenog osiguranja i zdravstvene ustanove izuzete od obaveze plaćanja PDV-a na medicinske usluge i usluge zdravstvene zaštite, ali su obveznici plaćanja ulaznog poreza na sve lijekove, medicinske materijale i opremu, te druge robe i usluge koje nabavljaju u svrhu pružanja zdravstvene zaštite.
“S obzirom na to da se PDV ne obračunava na zdravstvene usluge koje pružaju zdravstvene ustanove, a koje se finansiraju iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja putem fondova/zavoda, to je dovelo do značajnog povećanja troškova pružanja zdravstvenih usluga, koji opterećuju poslovanje svih ustanova u zdravstvenom sistemu. U cilju dugoročne održivosti zdravstvenog sistema, te unapređenja kvaliteta zdravstvene zaštite građana, smatramo da je hitno potrebno da se razmotre inicijative i FZO RS, kao i Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH, koji su, takođe, podnijeli inicijativu Savjetu ministara BiH”, ističu.
Podsjetimo da je predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto u četvrtak o pomenutim inicijativama razgovarala i sa direktorom Uprave za indirektno oporezivanje BiH Zoranom Tegeltijom, te vjeruju da će nadležne institucije pronaći u što skorije vrijeme adekvatno rješenje u interesu poboljšanja zdravstvene zaštite građana.
Borjana Krišto je pozdravila stupanje na snagu Pravilnika o dopuni Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, čime je napravljen još jedan iskorak ka poreskim olakšicama za doniranje hrane, nakon što je Parlamentarna skupština BiH usvojila Izmjenu Zakona o PDV-u.
Ona je, kako se navodi u zvaničnom saopštenju, upoznala Tegeltiju i sa incijativom Federalnog zavoda za zdravstveno osiguranje i reosiguranje kao i sa inicijativom Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske za smanjenje, ukidanje ili povrat PDV-a na lijekove, medicinske materijale, opremu te ostale robe i usluge koje nabavljaju u svrhu pružanja zdravstvene zaštite, a sve u cilju rasterećenja poslovanja ustanova iz oblasti zdravstva, kao i povećanja kvalitete zdravstvenih usluga koju koriste krajnji korisnici.