Početkom 2015. godine na Aerodromu Sarajevo službenici Uprave za indirektno oporezivanje vršili su pojačan nadzor i kontrolu iznosa novca u gotovini iz Bosne i Hercegovine. Tom prilikom je otkriveno i pet nezakonitih pokušaja iznosa novca u količini većoj od maksimalno dozvoljenog iznosa od 10.000 KM, kojeg propisuje zakonodavstvo u BiH.
U svih pet slučajeva, u dogovoru sa dežurnim sudijom nadležnog suda, izdati su prekršajni nalozi zbog deviznog prekršaja u iznosu od 1.500 KM i nije dozvoljen iznos novca. Radilo se o pokušajima iznosa novca od 30.000 do 60.000 KM. Novac su iznosili građani BiH, ali i stranci koji nisu bili upoznati sa zakonskom legislativom prilikom iznosa novca iz Bosne i Hercegovine.
Fizička osoba prilikom izlaza iz BiH može bez prijave na graničnom prijelazu isnosti novac ili čekove u visini od 2.500 eura ili 5.000 KM. Pored ovog iznosa fizička osoba može u putničkom prometu sa inostranstvom iznijeti novac u protuvrijednosti od još dodatnih 2.500 eura, ali uz predočenje dokaza da je ovaj novac podignut sa vlastitog računa u banci, ili da su ova sredstva kupljena kod ovlaštene banke.
Za sve više iznose od ovoga mora postojati odobrenje Ministarstva finansija Republike Srpske ili Ministarstva finansija Federacije BiH.
“Zato upućujemo apel svim građanima u BiH da za svaki iznos novca iz naše zemlje u iznosu većem od 10.000 KM moraju imati pisanu saglasnost nadležnog entitetskog ministarstva finansija. O svakom prenosu stranog novca (kovanica ili valute BiH ili bilo koje druge zemlje, putnički čekovi, poštanske doznake i druga sredstva plaćanja gdje se titular mijenja po uručenju) i obveznica preko državne granice u vrijednosti 10.000 KM i više, carinski organi, u skladu sa članom 25. Zakona o sprječavanju pranja novca dostavljaju podatke Finansijsko-obavještajnom odsjeku Agencije za istrage i zaštitu BiH”, saopćili su iz UIO BiH.
Pojašnjavaju da ti podaci podrazumijevaju ime, prezime, datum rođenja i mjesto prebivališta osobe koje prenosi gotovinu i vrijednosne papire preko državne granice.
“Također, carinski organi moraju prijaviti naziv i sjedište pravne osobe, ili ime, prezime i prebivalište fizičke osobe za koju se obavlja prijenos gotovine ili vrijednosnih papira preko državne granice. Agenciji za istrage i zaštitu službenici UIO prosljeđuju i informaciju da li je prijenos novca ili vrijednosnih papira bio prijavljen carinskim organima. Unošenje novca u BiH nije ograničeno, ali je preporučljivo da se na graničnom prijelazu carinskoj službi prijavi unos veće sume novca u našu zemlju. Tada se dobije potvrda o unosu tog novca, pa osoba može bez problema taj novac ponovo iznijeti van naše zemlje. U suprotnom, neće imati dokaz o prijeklu novca, koji se iznosi van BiH”, dodaju iz UIO.