Taj broj premašio bi milijardu i po kada bi obuhvatao nedostatak hranljivih sastojaka od suštinskog značaja za fizicki i psihički razvoj djece, ocenio je specijalni izvestilac UN za pravo na hranu Olivije de Šater.
“Kada bi se mjerila neuhranjenost, a ne glad, ne deficit kalorija već osnovnih hranljivih elemenata za razvoj djece, kao što su jod, gvožđe, vitamini, broj bi bio znatno veći – najmanje 1,5 milijarda”, kazao je De Šater Frans presu.
Broj gladnih od 870 miliona je neprihvatljivo visok, ali ovi podaci predstavljaju poboljšanje u odnosu na one sa početka 1990-tih, navodi FAO.
Vlade ne čine dovoljno kako bi se izborile sa glađu u svijetu, izjavio je De Šater u intervjuu za AFP.
Grupa 20 vodećih svjetskih privreda (G20) je prošle godine obećala da će primjeniti mjere za kontrolu rasta cijene hrane u svijetu, ali je od tada ostvaren ograničeni napredak.
“Mislim da je impuls posustao”, upozorio je de Šater.
Prema njegovim riječima, “u sklopu G20 ima nekoliko velikih poljoprivrednih sila koje smatraju da je tržišna reakcija dovoljna da neutrališe posljedice bilo kakve krize i ne vide smisao u borbi protiv naglih promena cijene hrane. Priznajem da baš nisam siguran da je to tako,” zaključio je zvaničnik FAO.
Subsaharska Afrika i dalje je najteže pogođena glađu i u njoj je broj gladnih rastao kada je u drugim krajevima svijeta – Aziji, Latinskoj Americi i Okeaniji – opadao.
Investicije u poljoprivredu smanjene su u posljednjih 20 godina u svijetu, sa 20 odsto ukupnih ulaganja 1980-ih godina na četiri odsto danas.
U sedištu FAO u Rimu danas se održava okrugli sto na kojem učestvuju predstavnici četrdesetak zemalja, među kojima oko 20 ministara.
Tekst je preuezt sa RSE