foto BUKA
Istovremeno je rekao da stvar nije jednostavna, jer je potvrdio kako je poslovanje kompanije “Integral inženjeringa” ugroženo, optužujući SAD da na taj način radi pritisak na entitetske vlasti, a da im u tome pomažu u opoziciji.
“Vi ste krivi za te sankcije”, vikao je Dodik na Nebojšu Vukanovića nakon što je on kritikovao vlasti RS zbog neodgovornog ponašanja kojim taj entitet vode u izolaciju.
Podsjetimo, Milorad Dodik se nalazi na listi osoba koje su pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država od 2017. godine, zbog ocjene da njegove aktivnosti predstavljaju prijetnju implementaciji Dejtonskog sporazuma. Kasnije, sankcije su mu proširene zbog sumnji u korupciju, a na istu listu mjera Ministarstva finansija SAD-a uvršteni su i ostali ključni funkcioneri iz Republike Srpske, uključujući premijera Radovana Viškovića, nekoliko ministara, predsjednika skupštine, predsjedavajuća Vijeća naroda te člana Predsjedništva BiH, Željku Cvijanović.
Na listi se nalaze i članovi porodice Dodik, kao i njegovi saradnici i savjetnici.
Svima njima je zabranjen ulazak u SAD, zamrznuta je svaka imovina koju mogu imati unutar te zemlje, a američkim građanima je zabranjeno poslovati s njima. To sve nikoga nije pretjerano zanimalo. Sankcije su omalovažavali pa čak im se i ismijavali.
A onda ovih dana, kao stampedo, počeli su se javljati pojedinci i kompanije, pa čak i političke stranke, da su im računi ugašeni.
Na toj listi se nalazi humanitarna organizacije Gorice Dodik, zatim kompanije „Agro voće“, „Global liberty“. Ugašen je i račun firme „Inžinjering BN“, dok prema pisanju portal Capital, račun “Integral inženjering“ iz Laktaša ima aktivne račune, ali s obzirom da su ovu kompaniju pomenuli i Dodik ali i ministarska finansija Zora Vidović, problemi za ovu firmu se itekako mogu očekivati.
Ministarka Vidović je naime izjavila je da će ove mjere imati značajne posljedice kako za pojedince tako i za kompanije, s obzirom na to da banke imaju opciju zatvaranja računa onima na “crnoj” listi, uključujući i one koji su im važni klijenti. Ukoliko odluče zadržati račune otvorenim, takvim će klijentima biti onemogućen pristup SWIFT sistemu s partnerskim bankama u inostranstvu, čime se oni isključuju iz međunarodnih finansijskih transakcija.
Kao primjer je navela upravo “Integral inženjering”.
Sankcije – niko se nije bavio
Usprkos pokušajima Dodika i njegovih saradnika da minimalizuju važnost sankcija SAD-a tokom godina, posjeta pomoćnice američkog sekretara za finansije, Anne Morris, Sarajevu na početku marta ukazao je na to da će sankcije sada imati daleko ozbiljnije implikacije nego što su oni mogli pretpostaviti.
Ona tada nije mogla govoriti o specifičnim bankovnim računima koje imaju ili nemaju oni koji su na „crnoj listi“, ali čin sankcija je da se privuče međunarodna pažnja na aktivnosti koje, kako je rekla, jako brinu Sjedinjene Države zbog potencijalnih posljedica.
“Razlog za ovo je sljedeći. Ako sankcionisana osoba nema imovinu ili račune u SAD-u, za međunarodne i lokalne banke bilo bi rizično ako bi dozvolili ovim stranama da imaju račune kod njih. To je važno prenijeti finansijskom sektoru ovdje, da se sankcije povezane sa Bosnom i Hercegovinom ne odnose samo na sankcionirane osobe ili subjekte, nego nose rizik za svakoga ko podržava takve osobe ili subjekte. To se zove Uredba o materijalnoj podršci, a to znači ako finansijska institucija obavlja transakciju za sankcionisanu osobu ili subjekt u BiH, to znači da ta finansijska institucija ili banka izlaže samu sebe riziku sankcija. Nama je bilo veoma važno prenijeti ovu poruku bankarskom sektoru ovdje u zemlji kako bi oni shvatili eventualne posljedice sankcija”, poručila je tada Morris.
U svojoj reakciji, Predsjednik Republike Srpske pozvao je sve sa crnih lista, na kojoj se i sam nalazi, da ugase svoje račune kako bankarski sektor ne bi treba trpjeti zbog njih.
“Dovući ću i ugasiti sve svoje račune u bankama kako bi se izbjegli eventualni problemi. Ne moram primati plaću preko njih, a pozivam i druge koji su pod sankcijama da postupe na isti način. Bankarski sektor ne bi trebao trpjeti posljedice zbog nas”, izjavio je Milorad Dodik, koje je dodao da bi eventualni gubitak međunarodne korespondencije banaka mogao biti veoma problematičan za domaće banke.
On je zatim više puta ponovio da će platu primati preko blagajne, što baš i nije moguće prema Uredbi o uslovima i načinu plaćanja gotovinom u Republici Srpskoj.
Dodikovu “molbu” za gašenjem računa, barem tako tvrdi, još i prije nego što je izrečena javno, ispunilo je još jedno lice sa crne liste – Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić – koji je svoje račune pogasio. Barem je tako izjavio.
“Račun Srpske demokratske stranke je zvanično ugašen, ali moja poruka je da SDS svoje političko djelovanje sasvim normalno nastavlja” rekao je Predsjednik Srpske demokratske stranke Milan Miličević ovog vikenda. “Od 2004. godine se nalazimo na Ofacovoj listi i nismo imali takvih problema do sada, kao i većina koja se nalazi na toj listi. Finansijski tokovi su ugroženi i to jeste problem. Uveliko su u toku aktivnosti da se u zakonskim okvirima uspostavi platni promet kad je u pitaju SDS”, rekao je Miličević.
Sankcije zvaničnicima i firmama iz Republike Srpske komentarisao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
“A vi, je li znate kakve su sankcije sada protiv RS, znate koliko je to komplikovano? Šta će da radi sad ona žena Zora, žena da čupa kosu”..Nisam ja uvek saglasan sa onim što radi Milorad Dodik i obrnuto, ali kad vidim kako to ide, pitam vas šta ćemo da radimo za dva meseca, kad zabrane poslovanje sa bankama, jer su pod sankcijama,, rekao je Vučić.
Sankcije koje su uvedene počele su da “bole”, jer su udarile “po džepu” i stvorile su dodatne komplikacije, ne samo pojedincima već i kompanijama ali imaće zasigurno posljedice po ekonomiju Republike Srpske. Međutim postavlja se osnovno pitanje, kako je moguće da se do ovoga uopšte došlo, da su ugrožena poslovanja kompanija, da su upitne isplate plata radnicima tih firmi?
Zoran Pavlović ekonomista i finansijski savjetnik kaže za BUKU kako je na početku smatrano sa sankcije nisu ništa posebno i značajno, jer se zabranjuje npr. kupovinu u SAD-u ili se eventualno zapljenjuje imovina ukoliko ju neko tamo posjeduje.
„Situacija na taj način bila doživljena i da to neće imati neke posljedice po platni promet pojedinaca i firmi. Međutim očigledno je da su međunarodni sporazumi koji su potpisani između banaka u svijetu i američke centralne banke, i sporazumi koji su napravljeni u cilju sprečavanja finansiranja terorizma stavili u takvu situaciju ljude koji su na crnoj listi, da su oni praktično bili prisiljeni i nisu mogli funkcionisati preko poslovnih banaka i finansijskih institucija jer u okviru tog aranžmana nijedna finansijska institucija ne bi smjela da sarađuje sa takvim osobama i kompanijama“ kaže Pavlović za BUKU.
Što se tiče samih firmi, koje su na tzv crnoj listi, one su sve u velikom problemu.
„Pogotovo firme koje su veće kao što su „Integral inžinjering „ i „Inžinjering BN“ iz Bijeljine koji imaju mnogo radnika, tu su definitivno radnici ti koji će biti objektivno u situaciji da neće moći primati platu i to će biti veliki problem i za firme i za ugovore koje su sklopljeni. Na OFAC-ovoj listi je čitav niz firmi, pojedinaca pa i nevladinih organizacija tako da u cijeloj priči je očigledno da će to stvoriti problem ne samo pojedincima i kompanijama, njihovim radnicima koji za to ništa nisu krivi, već i ekonomiji Republike Srpske. Kada su na tim listama neke od najvećih građevinskih firmi kao što su pomenute dvije, onda to predstavlja udarac na poslovne aktivnosti koje su ugovorene i koje su u realizaciji. I strane banke finansiraju te kompanije. Kako je do toga došlo ne znam, ali ovo će sad predstavljati ozbiljan ekonomski udar na ekonomiju Republike Srpske“ navodi Pavlović za BUKU.
On se pita kako je uopšte moguće da je došlo do ovoga, pored aranžmana koje Republika Srpska ima sa lobistima u Americi?
„Lično mislim da je nevjerovatno da, pored lobističkih advokatskih kompanija koje finansira Republika Srpska u Americi, niko od njih nije skrenuo pažnju ljudima iz Republike Srpske o svim posljedicama koje stavljanje na takve liste, mogu da prate. Ono što je jasno jeste da, u nekom vremenskom periodu od stavljanja na listu, nije bilo ozbiljnjih posljedica niti konsekvenci po ta lica i pa oni ti nisu ni doživjeli kao nešto što je bitno, i što ne predstavlja problem za život i rad. Međutim očigledno je da je američka administracija u želji da ostvari neke planirane aktivnosti povukla i taj segment koji je vezan za poslovanje finansijskih institucija u BiH kojima je skrenuta pažnja da se sa tim ljudima i firmama ne smije poslovati. Tako da su praktično banke bile prve te koje su tražile tumačenje tih i takvih sankcija i Udruženje banaka BiH je napisalo i zvanično pismo upućeno prema kancelariji OFAC-a i tražili da se objasni kakve su posljedice takvog stavljanja na listu, kako one ne bi došle u sličnu situaciju“ naglašava naš sagovornik.
On kaže kako je u cijeloj priči se desilo da je finansijske institucije ne smiju raditi sa tim licima i kompanijama pa su računi zatvoreni, ali ono što je najveći problem je da se tim problemom niko ne bavi i ne traže se rješenja.
„Potrebno je zaštiti naše radnike, kojih je ionako malo, a koji zbog ove situacije ne mogu primati svoje plate a koje su zaradili. Čuli ste gospodina Šarovića koji je rekao da je on prošao kroz taj mukotrpan proces života bez prava na račun, a više nije na spisku. SDS jeste ali on nije. Neozbiljnost pristupa sankcijama je ključni problem jer se nije reagovalo na vrijeme” zaključuje Pavlović za BUKU.