Od
svih blagodati za potrošače koje su najavljivali birokrati EU-a,
najviše pozornosti izazvala je smjernica kojom se prodaja robe dvojne
kvalitete smatra zavaravajućom praksom zbog koje trgovci mogu biti
kažnjeni. Sjećate se, time se pokušalo stati ukraj prodaji lošijeg
praška za rublje Ariel na istočnim tržištima, natjerati proizvođače da
Nutella u svakoj zemlji ima iste sastojke, a Coca-Cola svugdje isti
okus. Ta je smjernica u Parlamentu EU izglasana 2019. godine, a trebala
je jamčiti da će lošije verzije međunarodnih brendova nestati s domaćih
polica, a potrošači napokon za svoj novac dobivati barem jednaku
kvalitetu.
Cvjeta preprodaja
Činjenica
je da je Europska komisija u nekoliko navrata naručivala studije na
vrlo konkretnim primjerima brendova i tržišta te da je pronašla razlike,
čak i kada je riječ o različitim državama unutar Europske unije. Tako
se vidi ta tzv. kategorizacija starih članica Europske unije i novih
članica kao npr. Bugarske, Rumunjske i Hrvatske. Ono što se moglo
vidjeti iz tih istraživanja u posljednjih pet godina na međunarodnim
brendovima koji su dostupni svugdje i koji se pridržavaju svih
međunarodnih pravila i zakona koji su propisani zakonodavstvom Europske
unije, jest razlika u sastavima, primjerice veća koncentracija ribe u
ribljim štapićima ili veća koncentracija lješnjaka u nekim proizvodima.
Proizvođači su pokušavali opravdati “lokalnim ukusima” lošiju kvalitetu
svojih proizvoda na tržištima slabije razvijenih zemalja, pa kupcima u
razvijenim zemljama plasiraju masniji ili slađi proizvod jer “konzumenti
tako vole”.
O
zemljama izvan EU-a suvišno je i govoriti. Kakvo je stanje s kvalitetom
u BiH, može se samo nagađati jer analize nitko nije ni provodio. Jedan
broj bh. građana upravo je u tome vidio dobru priliku i način kako
zaraditi na toliko cijenjenim njemačkim proizvodima. Internetski
oglasnici i društvene mreže posljednjih godina obiluju oglasima u kojima
se nude različiti higijenski, ali i prehrambeni proizvodi podrijetlom
iz Njemačke, a u posljednje vrijeme sve je više odjeće i obuće, kako
brendova koji se prodaju na bh. tržištu tako i onih koji još nisu stigli
u BiH. Prodaja tih proizvoda cvjeta unatoč činjenici da su, primjerice,
deterdženti znatno skuplji od onih istoga brenda na policama domaćih
trgovina.
Uz
deterdžent za rublje, među najprodavanijim proizvodima je i Nutella. Uz
to, velika je ponuda različitih slatkiša, od gumenih bombona do keksa, a
u ponudi su i razne higijenske potrepštine koje su ponekad čak i
jeftinije nego u domaćim trgovinama. Mišljenja građana su podijeljena
pa, dok jedni smatraju da su cijene tih proizvoda nerealno visoke, drugi
pak tvrde kako za nekoliko maraka više dobiju kvalitetniji proizvod.
“Kupujem
isključivo deterdžente i omekšivače iz Njemačke. Meni je razlika
drastična. Istina da deterdžent plaćam znatno skuplje nego što je u
našim trgovinama, ali iako je riječ o istom brendu, razlika je ogromna.
Cijena omekšivača iz Njemačke i u trgovinama je približna. Nutellu čak
plaćam manje nego što joj je cijena u trgovini”, kaže nam gospođa iz Mostara.
Zakonska regulativa
U
EU se konstantno donose zakoni kojima se štite potrošači i njihova
prava. Građani BiH baš i ne mogu biti zadovoljni po tom pitanju.
Usklađivanje propisa koji se tiču različite kvalitete proizvoda veže se
uz regulativu koja se odnosi na sustav nesigurnosti proizvoda i
integracija na tržište Europske unije.
“Posljednja
revizija bila je 2020. godine, a koja se odnosila na reviziju
institucija BiH. Tada se došlo do zaključka u analizi da se propisi
sigurnosti proizvoda ne donose u predviđenim rokovima i da BiH u velikoj
mjeri zaostaje u zemljama okružja kada je riječ o usklađivanju tih
propisa. To je slično navedeno i 2022. godine u izvješću o napretku BiH
na putu k Europskoj uniji. To izvješće govori gotovo o nepostojanju
napretka u posljednje dvije godine, a odnosi se na sigurnost hrane,
veterinarsku i fitosanitarnu politiku. Kada je riječ o kvaliteti hrane,
odnosno postojanju različite kvalitete hrane na različitim tržištima,
proizvođači hrane, Europska komisija i druge institucije koje vrše
certificiranje uvijek kažu da ti proizvodi zadovoljavaju zakonom
predviđene kriterije kada je riječ o sigurnosti i propisima”,
za radiosarajevo.ba kazala je Hatidža Jahić, profesorica na Ekonomskom
fakultetu u Sarajevu. Treba naglasiti da su svi ovi proizvodi na
tržištima i Njemačke i Hrvatske zdravstveno ispravni, međutim,
nedopustivo je da dva proizvoda različitog sastava budu deklarirana kao
isti proizvod s istom šifrom proizvoda. Istodobno, nije rijetkost da su
lošiji proizvodi plasirani potrošačima u zemljama izvan EU-a mnogo
skuplji.