Kupovina je postala zamjena za zabavu i sport, ali i utjeha zbog lošeg dana. Ironično je da baš u vrijeme ekonomske krize, kad osjećamo nesigurnost zbog mogućega gubitka radnog mjesta ili smanjenja plaće, šoping postaje lijek, kažu stručnjaci.
Mozak tu aktivnost podsvjesno povezuje s dobrim vremenima, pa u nesigurnosti ‘traži’ taj osjećaj – tvrde te dodaju da ipak ima lijeka. Skeniranjem mozga dokazali su da nam u kupovini “svijetli” dio mozga zadužen za užitak i nagradu. Dobra vijest je da se, kad razmišljamo o cijeni proizvoda, “pali lampica” u dijelu mozga zaduženom za bol.
Ukratko, to znači da ako dobro promislite ili se poslužite trikovima, možete prevariti mozak i svladati potrebu za kompulsivnim trošenjem te spasiti kućni budžet.
Finansijski stručnjaci savjetuju da će vam na tom putu pomoći pravilo 4 zlatna pitanja.
Prije svake kupovine upitajte se: “Treba li vam to što kupujete”, “Jeste li našli najpovoljniju cijenu”, “Kupujete li samo zato što je proizvod na akciji” i “Možete li si to priuštiti”.
Kupon za popust nije razlog za odlazak u kupovinu
I kuponi za kupovinu na popust klasičan su mamac kojim se trgovci koriste kako bi vas navukli da kupite i nepotrebno. Ako vam proizvod zaista treba, pokušajte se istrenirati – uđite u trgovinu, kupite ono po što se došli i otiđite.
Sve opasnosti rasprodaja i čarobnog broja 99
Upravo su akcije i rasprodaje izmišljene da bi zavele kupce, a cijene tipa 69,99 pomiču granicu za osjećaj da je nešto skupo.
Shoppingom se ne liječe tuga i osjećaj nemoći
Istraživači su grupi ispitanika pokazali film o dječaku kojem umire otac, a drugoj film neutralnog sadržaja. Oni koji su pogledali tužan film, bili su 300 puta spremniji kupiti ponuđenu robu. Tuga izaziva osjećaj nemoći da pomognete sebi ili drugom, što se “liječi” shoppingom.
Kartice stvaraju lažan osjećaj da se novac ne troši
Ne plaćajte sve karticama – ako razmišljanje o cijeni izaziva osjećaj boli, kartice su aspirin. Daju osjećaj ugodnosti, bez razmišljanja o tome ko će to platiti, pa je korištenje gotovine najbolji protuotrov za kompulsivno trošenje. Dok plaćate karticom, nemate osjećaj da plaćate.
Novac za crne dane zabranjena je zona
Trošite li manje nego što zarađujete, istrenirat ćete mozak da vas ne odvede u štetu, tvrde finansijski stručnjaci, koji kažu da je to prvi korak štednje.
Ako ne možete odjedanput početi štedjeti deset posto plaće, počnite s manjim iznosom i odredite rokove kada ćete ga podizati do željenog cilja. Dakle, čim prije uvedite pravilo deset posto – naviknite se da od svake plaće izdvojite deset posto na poseban račun s kojeg novac ne možete podići i neka to bude štednja. Iako deset posto zvuči puno, s vremenom ćete se naviknuti na život bez tog iznosa. Razmislite i koliko je sigurno vaše radno mjesto. Ako radite u državnoj službi, manja je vjerojatnost da ćete dobiti otkaz, ali ako radite kod privatnika kojem se “ljulja” posao, budite sigurni da će vam novac u slučaju stečaja više vrijediti nego 20 pari cipela u ormaru. Ne zaboravite ni na to da je fond za crne dane – fond za crne dane te ne uzimajte novac iz njega sve dok dobro ne promislite da nemate drugog izlaza.
Izbjegavajte nepotrebne dugove tako što ćete svaki dodatni novac koji dobijete staviti u fond štednje. Tako ćete osigurati zalihu u slučaju da vam se pokvari frižider ili da trebate platiti pregled. Plaćanje tih stvari karticom podrazumijeva i troškove naknade, kao i kamata, što znači da će tako biti barem 15 posto skuplji.
Sistem eliminacije smanjuje troškove za čak 30 posto
Umjesto da štedite na sitnicama i hodate po rasprodajama, utvrdite na šta najviše trošite i pokušajte smanjiti te troškove. Na primjer, razmislite bez čega se može kad je riječ o troškovima za kućanstvo i probajte ih smanjiti za 30 posto.
“Požurite” i dobićete “poklon” klasični je mamac trgovaca
Ne nasjedajte na ponudu u kojoj se kaže da ćete, ako nešto naručite u idućih pola sata, dobiti i set noževa, potpuno besplatno. Taj je “poklon” sigurno uračunat u cijenu proizvoda ili poštanske troškove i ne isplati se trošiti zbog njega.
Zapisivanjem u dnevnik ne kupuje se nepotrebno
Istraživanja pokazuju da ćete lakše smršati ako zapisujete što ste pojeli. Primijenite to i na troškove. Tako ćete osvijestiti kako i kad najčešće trošite besmisleno te procijeniti što vam treba. Idite u trgovinu s popisom i nastojte kupovati najpotrebnije.
Promišljanje, san i odlaganje vaši su saveznici u štednji
Razmislite, prespavajte – ako kupujete pod pritiskom ili u žurbi, puno ćete nesmotrenije trošiti. Zato idite u kupovinu samo kad imate dovoljno vremena i možete razmisliti prije no što na blagajni ostavite novac.
Još bolje – jedan dan razgledajte ponudu i isprobajte odjeću pa otiđite kući i prespavajte. Drugi dan se vratite po ono što vam zaista treba i što vam se doista sviđa.
Krupne novčanice ljudi će puno teže “razbiti” i potrošiti
Nosite samo krupne novčanice – nećete ih usitniti za neku glupost a da prethodno ne razmislite. Općenito, čuvajte se svih takvih sitnih troškova.