Ovog puta nema promptne reakcije kao u slučajevima rasta cijena goriva, kada, pod izlikom “skupljih ulaznih komponenti”, u maloprodaji rastu i ostale cijene.
S ovom konstatacijom slažu se i u Savezu udruženja potrošača BiH, iz kojeg su jučer pozvali distributere i trgovce da potrošačima barem objasne zašto nema pojeftinjenja. Naime, kako je sada manje novca potrebno da bi proizvodi dospjeli do polica, potrošači upozoravaju da bi proizvođači, odnosno trgovci i distributeri, mogli ostvariti ekstraprofit.
“Naravno da bi cijene trebale biti niže, potrošači to očekuju. Očekujemo da cijene budu snižene barem na onaj način kako su i rasle, s rastom cijena energenata. Pozivamo proizvođače, odnosno distributere i trgovce, da se oglase, da kažu, ako ništa drugo, kojim su to proizvodima snizili cijene, jer to se na tržištu ne može primijetiti”, kazala je za Dnevni avaz Gordana Bulić, predsjednica Upravnog odbora Saveza udruženja potrošača BiH.
Anton Jekauc, ekonomski analitičar i direktor Instituta za strateška ekonomska istraživanja, objašnjava da, kada padaju cijene sirove nafte i naftnih derivata, to ne prati adekvatno sniženje cijena ostalih proizvoda, jer udari na cijenu dolaze iz više pravaca.
“Najčešće država uzima za sebe radi ‘krpljenja’ rupa u budžetu, a onda i preduzeća prebacuju u svoju dobit ono što bi trebalo pripasti stanovništvu, tj. kupcima. Mrvice na kraju dobivaju i kupci, ali ne u alikvotnom dijelu koliko bi cijene trebale stvarno padati”, objasnio je Jekauc.
Dakle, zaključuje on, i ovog puta izostat će lančana reakcija sniženja cijena na tržištu po osnovu snižavanja cijena nafte na svjetskim berzama.