Prošlog petka bankrotirala je Silicon Valley Bank (SVB), američka banka čiji klijenti su bile, kao što joj sugerira i naziv, brojne tehnološke kompanije i startupi. Problemi s bankama nastavili su se i ovog tjedna, nakon što je postalo jasno da i Credit Suisse, jedna od najvećih svjetskih banaka, ima problema s likvidnošću.
SVB se još i mogao promatrati kao izolirani slučaj, no Credit Suisse spada u 30 banaka od globalno “sistemskog značaja” koja ima podružnice u više zemalja svijeta pa postoji opasnost od širenja krize. Švicarska središnja banka brzo je reagirala, ponudili su zajam od 50 milijardi franaka, kako bi smirili klijente i ulagače, piše Telegram.hr.
Podizanje kamatnih stopa problem je za banke
Trenutni problemi banaka nastali su zbog podizanja kamatnih stopa. Središnje banke krenule su, nakon više od desetljeća, u podizanje kamatnih stopa, kako bi suzbile dvoznamenkastu inflaciju. No, kako su banke veliku količinu novca plasirale u obveznice, koje u uvjetima rasta kamata gube na vrijednosti, počeli su se stvarati gubici. Paralelno su se banke suočile s povlačenjem novca klijenata i došle u neodrživu situaciju. Klijenti s jedne strane traže novac, a banke ga imaju plasiranog u imovini koja gubi vrijednost.
Nas u Hrvatskoj, ipak, najviše zanima kakvo je stanje u hrvatskom bankarskom sektoru. Može li se eventualna financijska kriza preliti na hrvatske banke i ugroziti imovinu štediša. Treba reći da je banke na hrvatskom tržištu posljednja financijska kriza zaobišla te da se sustav pokazao kao vrlo otporan.
Koliko je hrvatski bankarski sustav otporan?
Iz Hrvatske narodne banke (HNB) dobili smo podatke prema kojima je hrvatski bankarski sustav vrlo likvidan i dobro kapitaliziran. Navode da je prosječna stopa redovnoga osnovnoga kapitala za hrvatske banke 23,7 posto, dok se u EU ta brojka kreče oko 16,3 posto. Također, koeficijent likvidnosne pokrivenosti (LCR) za Hrvatsku iznosi 242,4 posto, a za EU 162,5 posto.
Za komentar događanja zamolili smo i Hrvatsku udrugu banaka (HUB). Oni su nam prezentirali iste brojke kao i HNB, te ističu da je “hrvatski bankarski sustav jedan od najbolje kapitaliziranih na svijetu”, te da je i jedan od najlikvidnijih u svijetu, s pokrivenošću od preko 240 posto, dok je zakonom predviđena pokrivenost od 100 posto. Također, kažu i da su aktualna događanja u SAD-u i Švicarskoj nastala zbog specifičnih okolnosti te da nemaju značajan utjecaj na hrvatski bankarski sustav.
A kako stoji bankarski sistem u BIH ?
Prema riječima Milana Božića, direktora Banjalučke berze, ovi poremećaji na evropskim i američkim tržištima neće negativno uticati na domaće finansijsko tržište, što se pokazalo tačnim i kod prethodne globalne finansijske krize.
“Domaće banke imaju dovoljno kapitala i nisu izložene problematičnim finansijskim instrumentima na stranim finansijskim tržištima. Čak su mogući i određeni indirektni pozitivni efekti od labavljenja monetarne politike u EU i SAD, što se već nagovještava kroz mjere spasavanja posrnulih banaka. Stoga se može očekivati i zaustavljanje rasta kamatnih stopa te početak trenda smanjivanja, što će pozitivno uticati na dostupnost sredstava za privredu”, rekao je Božić.
I Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH, za “Nezavisne” kaže da BiH ima siguran bankarski sistem, koji je dobro kapitalizovan.
“Čim se negdje u svijetu dogodi bilo koji problem, mi smo svi automatski vezani za njega. Što kaže narod ‘pušemo i na hladno’ da se to nama ne bi dogodilo, a pogotovo kad se sjetimo krize iz 2008. godine, te automatski razmišljamo o tom efektu, ali to znaju i američke vlasti i zato su stopirale sve negativne promjene. Amerika će ih na svoj način realizirati i smanjiti kako ne bi došlo do štetnih posljedica i jasno je da taj stvarni psihološki uticaj utiče na cijenu dionica banaka širom svijeta. Te promjene su trenutne, a doći će, pogotovo u Evropi, odnosno u Švajcarskoj do smanjenja vrijednosti dionica. Ipak, to nema neke velike veze sa nama, a s obzirom na to da su te banke i njihovi kapitali njihovi vlasnici. U BiH imamo siguran bankarski sustav, dobro kapitaliziran, a prošle godine dobit je bila više od 500 miliona KM, što potvrđuje kvalitet banaka”, kazao je Kutle.
Kako kaže, mi nemamo mnogo rizičnih plasmana, mada se treba voditi računa o efektima inflacije na budžete građana.