Predsjednik SAD Donald Tramp uputio je pismo predsjedavajućoj Predsjedništva BiH Željki Cvijanović i drugim svjetskim liderima, najavljujući uvođenje carina na uvoz iz BiH. Kako je z pismu navedeno od 1. avgusta 2025. SAD će uvesti dodatnu carinu od 30% na sve proizvode iz BiH, kao odgovor na, kako navodi, dugogodišnji trgovinski deficit i nepoštene trgovinske prakse. Tramp poručuje da SAD ostaje otvorena za saradnju, ali traži uravnoteženiju trgovinu i poziva bh. kompanije da proizvode unutar američkog tržišta kako bi izbjegle carine.
Ova najava izazvala je zabrinutost među domaćim privrednicima, jer će najviše pogoditi namjensku industriju.
Trgovinski odnosi između BiH i SAD-a
Godina | Izvoz iz BiH u SAD (mil. KM) | Uvoz iz SAD u BiH (mil. KM) | Trgovinski bilans (mil. KM) |
---|---|---|---|
2024. | 337,5 miliona KM (186,2 miliona USD) preliminarini podaci | N/A | N/A |
2023. | 283,4 miliona KM (152,8 miliona USD) | 46,3 miliona KM (25,3 miliona USD) | +127,5 miliona KM |
2022. | 315,0 miliona KM (169,1 miliona USD) | 104,5 miliona KM (55,9 miliona USD) | +113,2 miliona KM |
2021. | 306,0 miliona KM (164,3 miliona USD) | 95,7 miliona KM (51,7 miliona USD) | +112,6 miliona KM |
2020. | 182,6 miliona KM (98,1 miliona USD) | 39,8 miliona KM (21,6 miliona USD) | +76,5 miliona KM |
Izvoz podataka tradingeconomics.com
Prema podacima, BiH ima značajan trgovinski deficit sa Sjedinjenim Američkim Državama. Dok je BiH u 2023. godini izvezla robu vrijednu 233,7 miliona KM, istovremeno je iz SAD-a uvezla proizvode u vrijednosti od 633,4 miliona KM.
Koji proizvodi su najviše pogođeni?
Najveći izvozni proizvodi BiH u SAD:
- Proizvodi namjenske industrije – municija i vojna oprema
- Gumena obuća
- Madraci i namještaj
- Metalni i aluminijumski proizvodi
Najveći uvozni proizvodi iz SAD-a u BiH:
- Medicinska i farmaceutska oprema
- Teška mašinerija i industrijska oprema
- IT oprema i elektronika
- Automobilski dijelovi
- Prehrambeni proizvodi i pića
Posljedice novih carina
Ove carinske mjere najviše će pogoditi namjensku industriju BiH, koja je proteklih godina bilježila značajan rast izvoza u SAD. Industrija municije i vojne opreme, koja je činila veliki dio izvoza, sada se suočava s višim carinama koje će značajno povećati cijene proizvoda na američkom tržištu. Ova povećanja cijena mogu smanjiti konkurentnost i dovesti do gubitka tržišnih udjela, što će se negativno odraziti na domaće proizvođače.
Domaći proizvođači namještaja i obuće takođe bi mogli izgubiti konkurentsku prednost na američkom tržištu zbog rasta cijena, dok bi potrošači u BiH mogli osjetiti poskupljenja određenih proizvoda iz SAD-a, posebno u kategorijama poput farmaceutske opreme i industrijske mašinerije.
Ostaje da se vidi kako će vlasti BiH reagovati i da li će biti pokušaja pregovora o ublažavanju ovih mjera.