Ako vam kretanje na tržištu djeluje poznato kao iz mračnih dana 1973. i 1974, kada je predsjednik Ričard Nikson podneo ostavku, a zamijeniо ga Džerald Ford, to nije slučajno. Naime, upravo su to bila dva predsjednika koji su doživjeli gori učinak na berzi u prvih 100 dana mandata od Donalda Trampa.
Trampovih 100 dana završava se 30. aprila, a indeks S&P 500 je do ponedjeljka zabilježio pad od oko 8% u odnosu na dan njegove inauguracije. To je najgori početak jednog predsjedničkog mandata još od novembra 1974, kada je pod Fordom S&P pao za 11,8%. Drugi najgori učinak bio je tokom Niksonovog drugog mandata iste godine pad od 9,7%.
Nikson je 8. avgusta 1974. podnio ostavku kako bi izbjegao opoziv zbog afere Votergejt, a iste večeri ga je zamijenio tadašnji potpredsjednik Ford. Ostavka je uslijedila dok se zemlja još uvijek borila s posljedicama arapskog naftnog embarga, koji je izazvao dvocifrenu inflaciju i ekonomsku stagnaciju.
Kada je Tramp preuzeo funkciju u januaru, inflacija je iznosila 2,9% i bila je u padu, a ekonomija relativno stabilna.
Tokom kampanje obećao je “nezapamćeni ekonomski bum”, a investitori su mu povjerovali — tržište je poslije izbora zabilježilo najveći postizborni rast u istoriji. Međutim, nakon što je 2. aprila uveo najviše carine u posljednjih 100 godina, S&P 500 je u svega dva dana potonuo više od 10%.
Od tada, tržište bilježi velike oscilacije. Mnogi ekonomisti sada umjesto buma najavljuju recesiju do kraja godine.
U ponedeljak su i S&P 500 i Nasdaq ponovo bili u minusu, prije svega zbog rasprodaje tehnoloških akcija i sve većih briga oko posljedica Trampovog trgovinskog rata