Taj blok bi, tvrdi Kameron, mogao “oteti” jedinstveno tržište EU za svoje vlastite ciljeve što bi naštetilo britanskoj ekonomiji uvođenjem regulativa koje idu naruku Parizu ili Frankfurtu, a nauštrb Londona, piše Sunday Telegraph.
“Postoji opasnost da eurozona donosi odluke o nekim stvarima koje se tiču svih članica EU, odnosno o finansijskim tržištima, zanemarujući one izvan”, rekao je on.
Nakon snažne podrške Švedske i Poljske, Kameron je obezbjedio sporazum prema kome će on kao i predstavnici drugih zemalja van eurozone biti pozvani na samit naredne sedmice, čak i po cijenu da mora da izmjeni ranije planirani put u Australiju i Japan.
On se, takođe, izborio za “klauzulu osiguranja” prema kojoj eurozoni neće biti dozvoljeno da donosi odluke o pitanjima kao što su regulacija finansijskih tržišta, što se tiče svih članica EU.
“Moramo da čuvamo interese zemalja koje žele da ostanu van eurozone posebno uz poštovanje integriteta jedinstvenog tržišta za sve članice EU”, rekao je on.
U tekstu, koji se opisuje kao “velika pobjeda” britanskih diplomata, poziva se Evropska komisija “da sačuva prostor za sve članice, uključujući one koje nisu u eurozni”.
Kameron se vše puta sukobio sa Nicolasom Sarkozijem, nakon što je francuski predsjednik pokušao da isključi Britaniju i druge zemlje van eurozone sa ključnog samita u Briselu o spašavanju banaka.
Tokom dvosatne žestoke razmjene kritika na sastanku lidera EU Sarkozy se borio da se britanskom premijeru ne dozvoli ulaz na razgovore na kojima treba da se finalizira pomoć od 100 milijardi eura bankama, piše danas Sunday Telegraph.
“Dosta nam je da nas kritikujete i da nam govorite šta treba da radimo. Vi kažete da mrzite euro, niste željeli da se pridružite, a sada želite da se miješate u naše sastanke”, poručio je francuski predsjednik Cameronu, kažu diplomate.
Kameron podržava korake koje preduzima eurozona za jačanje svojih banaka kao i fondove pomoći u sklopu šireg plana u pravcu fiskalnog jedinstva kako bi se spriječila evropska dužnička kriza koja prijeti globalnoj ekonomiji.
U međuvremenu, u vrijeme rastuće krize u Grčkoj, štrajkova i sukoba, Herman van Rompuy, predsjednik Evropskog svajeta, rekao je da su potrebni dodatni koraci štednje i pohvalio evropske lidere jer se uspješno bore protiv nezadovoljstva naroda zbog fondova pomoći i mjera štednje koje su uveli Brisel i MMF.
“Neki od tih koraka su nepopularni, bez obzira da li je riječ o vašim zemljama ili našim zajedničkim odlukama kao Unije. Zahvaljujem vam se za vašu političku hrabrost, koja je često potcijenjena”, rekao je on.
Ali, Jerzy Busek, predsjednik Evropskog parlamenta, upozorio je da bi rastuće nezadovoljstva naroda u vezi sa načinom na koji EU rješava krizu mogla ugroziti planove da se izmjene evropski sporazumi u pravcu veće fiskalne unije.
“Ja sam zabrinut da naši građani, možda, nisu spremni za drugi krug referenduma i ratifikacija. Poslanici mi stalno govore da mnogi ljudi sada vide Evropu kao dio problema, a ne kao dio rješenja,” rekao je on.