Švicarski franak trenutno je najpoženjnija i najsigurnija valuta u cijelom svijetu, pogotovo od kada su počeli problemi sa eurom i dolarom. Međutim, mnogim stanovnicima BiH, kao i nekima u okruženju koji su podigli stambene kredite vezane za ovu valutu, popularni “švicarac” postao je noćna mora.
Kako i ne bi kada im se gotovo svakodnevno povećava rata njihovog kredita!
Analitičari tvrde da je u posljednje dvije godine vrijednost švicarskog franka u odnosu na euro uvećana za gotovo 30 procenata. To praktično znači da su i rate kredita imale isti trend rasta. Mnogim je zbog toga već ugrožena egzistencija.
Došli su u situaciju da svoj kredit više ne mogu da vraćaju. Zbog toga će opet “nadrljati” žiranti i dužnici, jer su se i u ovim slučajevima banke dobro zaštitile.
Obične ljude koji su morali da podignu kredite da bi obezbijedili krov nad glavom za svoju porodicu sada niko neće da zaštiti. Država, iako ih je ona gurnula u taj ambis, sada pere ruke. Da je samo stranim komercijalnim bankama tada zabranila da plasiraju kredite vezane za valutu koja ovdje nije platežno sredstvo, a mogla je, ne bi sada bilo ni ovih problema sa kursnim razlikama.
Da apsurd bude veći, Agencija za bankarstvo RS, pa čak i Ministarstvo finansija, odgovornost prebacuju na obične ljude, govoreći u stilu “ko im je kriv što nisu gledali šta potpisuju”. A nisu se, naravno, sjetili da po uzoru na Hrvatsku ili Mađarsku nešto preduzmu i pomognu građanima.
Problemima tih ljudi još jedino se bave mediji. Ali niko u BiH ne nudi nikakvo rješenje. Istina, u nekim bankama su dali mogućnost za izvrše konverziju tog duga u euro, ali i najjednostavnija računica jasno pokazuje da bi tim građanima na taj način kreditni teg bio još teži i dug neuporedivo veći od iznosa uzetog kredita iako su ga uredno otplaćivali nekoliko godina.
Niko, pa čak ni najpoznatiji ekonomski stručnjaci, pouzdano ne zna do kada će “divljati” kurs švicarskog franka, kao ni kada će se i na kojem nivou on zaustaviti. Izvjesno je samo da je njegov rast prouzrokovala prije svega velika kriza u eurozoni i drastičan pad vrijednosti evropske valute.
Neke optimistične vijesti s početka ove godine govorile su da je svjetska ekonomija uglavnom izašla iz recesije. U medijima smo tada mogli da vidimo i izjave nekih bankara i privrednika da će se u prvoj polovini ove godine stabilizovati i kurs eura i da će i švicarski franak zabilježiti pad, odnosno da će se njegova vrijednost svesti u realne okvire.
To se nije obistinilo. Štaviše, kriza u eurozoni se još više produbila i proširila.
Osim velike dužničke krize koja je zahvatila Grčku, Irsku i Portugaliju, sudeći po svemu, sada će evropska monetarna vlast morati da spašava i ekonomiju Španije i Italije. Kako će se sve to završiti, niko se trenutno ne usuđuje ni da prognozira.
Ipak, na posljednjem samitu šefova država i vlada iz 17 zemalja članica eurozone, koji je prije dva dana završen u Briselu, pojavio se tračak nade za rješavanje dužničke krize u Evropi, a time i za stabilnost eura.
Već je poznato da je na tom samitu Grčkoj odobren drugi paket finansijske pomoći, vrijedan 158 milijardi eura. Mediji su objavili da su se šefovi država i vlada zemalja članica eurozone brzo i lako dogovorili da se za sve tri zemlje obuhvaćene programom spašavanja od bankrota (Grčka, Irska i Portugala) odobri smanjenje kamatnih stopa i produženje roka za vraćanje kredita sa sedam na najmanje 15 godina.
Uz to je i Evropski fond za finansijsku pomoć, koji ima na raspolaganju 440 milijardi eura, dobio i neke nove nadležnosti da bi mogao i preventivno da interveniše da bi spriječio krizu u nekim drugim zemljama članicama eurozone.
Mnogi su zbog toga ovaj dogovor iz Brisela već nazvali istorijskim za sudbinu EU i za stabilnost eura. Mnogi vjeruju da će ovaj dogovor donijeti i olakšanje za korisnike stambenih kredita koji su vezani za švicarski franak.
Ako ništa drugo, iz ovog briselskog dogovora i monetarna vlast u BiH, ali i ostale nadležne institucije, trebalo bi da izvuku pouku kako bi mogle da pomognu ljudima u nevolji.
Problem je samo što ih ta nevolja ne dotiče, jer u njihovim udobnim foteljama i klimatizovanim kabinetima nema krize.