U najvećoj banci UBS očekuju da će evropski klijenti povući stotine milijardi franaka zbog obustavljanja mogućnosti korištenja tajnih računa, koji im omogućavaju izbjegavanje plaćanja poreza.
Prmjene u poreskom i finansijskom sistemu mogle bi da teško pogode najveće švicarske banke, koje su kroz historiju bile poznate kao sigurna luka za kapital, koja garantuje maksimalnu diskreciju i tajnost.
Onda je došlo do preokreta. Naime, mnoge zemlje požalile su se da njihovi građani izbjegavaju plaćanje poreza tako što novac drže na tajnim računima u Švicarskoj, pa je ta zemlja pod sve većim pritiskom da promijeni svoju regulativu.
Jerg Zeltner, rukovodilac upravljanja imovinom u banci UBS upozorava da bi švicarske banke mogle vrlo brzo da dožive odliv od 12 do čak 30 milijardi franaka iz ukupne evropske imovine.
Kao posljedica reorganizacije finansijskog centra i planiranog poreza po odbitku, pretpostavljamo da će stotine milijardi franaka iscuriti iz Švicarske, rekao je Zeltner.
Njemački finansijski servisi procjenjuju da bi evropski klijenti do 2016. godine mogli iz švicarskih banaka povući čak 200 milijardi franaka od ukupno 789 milijardi eura imovine oslobođene poreza.
Druga najveća švicarska banka Credit Swuisse procjenjuje da će klijenti u zapadnoj Evropi podići do 37 milijardi dolara tokom nekoliko godina, upravo zbog pritisaka u vezi sa porezom.
Švicarska bankarska tajna našla se tako pod pritiskom zemalja kojima je trebala gotovina i koje su upravo preko Švicarske počele borbu protiv utaje poreza.
Švicarska ima dogovor sa Njemačkom, Velikom Britanijom i Austrijom o oporezivanju računa njihovih državljana, a nada se i sporazumu sa Italijom i Grčkom.
Međutim, najvažniji dogovor, onaj sa Njemačkom, doveden je u pitanje, jer njemački socijaldemokrati smatraju da je preblag za utajivače poreza.