Bh poslodavci konstantno traže pojednostavljenje procedure za
zapošljavanje stranaca.Za sada u Bosnu i Hercegovinu dolazi neznatan
broj radnika iz drugih država. Barem legalno.
Sa
jedne strane, ovo je rezultat niske stope ekonomskog rasta i
nerazvijene ekonomije u našoj zemlji, dok sa druge strane postoji niz
barijera, od niskih kvota za radne dozvole, do nekih drugih
proceduralnih razloga, ali i samog poslovnog okruženja koje je
destimulirajuće za rad – kako za domaćeg, tako i za inostranog radnika.
Inostrana
radna snaga je dobra za povećanje potencijala ekonomskog rasta, ali i
unaprijeđenje drugih ekonomskih indikatora, poput produktivnosti rada.
Alternativa toj opciji je dalja automatizacija rada, uvođenje mašina,
ali domaći poslodavci nemaju dovoljno sredstava za takva kapitalna
ulaganja, pa s eodlučuju za uvoz strane radne snage.
Prema
podacima iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH, a na temelju podataka
pristiglih iz entitetskih zavoda za zapošljavanje i Zavoda za
zapošljavanje Brčko distrikta BiH, ukupan broj radnih dozvola koje su
izdate strancima u Bosni i Hercegovini iznosio je u 2021. godini 2.775, a
u 2022. godini 3.780 radnih dozvola, što predstavlja povećanje od
36,22%, saznaje BUKA.
Najveći
broj stranaca koji imaju radne dozvole u BiH u prošloj godini su
državljani Turske (22,78%), a nakon njih slijede državljani Srbije
(17,46%), Hrvatske (4,47%), Kine (4,47%) i Kuvajta (3,62%), stoji u
objavljenom dokumentu Ministarstva bezbjednosti BiH “Migracioni profil
2022”
U 2022. godini uočava se, za većinu prezentovanih zemalja,
trend rasta izdatih radnih dozvola u BiH u odnosu na 2021. godinu,
izuzev državljana Hrvatske, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih
Emirata.
Najveći skok u postocima bilježi dolazak stranih radnika iz Indije i to za 510% u odnosu na godinu prije, odnosno sa 20 na 122 radnika. Zatim slijedi povećan broj radnika iz Bangladeša za skoro 300%, odnosno sa 31 na 123 radnika.
Najveći
broj radnika koji su došli da rade u Bosnu i Hercegovinu ima visoku
stručnu spremu (34%), nakon čega slijede oni sa srednjom stručnom
spremom (29%), te nekvalifikovani i polukvalifikovani radnici (18%), što
je skoro isti slučaj i u prethodnim godinama kada su u pitanju visoka i
srednja stručna sprema.
Najveći broj dozvola izdat je u
građevinarstvu 884 (23%), trgovini 560 (15%), umjetnosti 370 (10%),
poslovanje nekretninama 356 (9%), prerađivačka 312 (8%), ostalim
uslužnim djelatnostima 236 (6%), obrazovanju 163 (4%) i vađenju ruda i
kamena 157 (4%), što predstavlja 79% od ukupnog broja izdatih radnih
dozvola.
Izdate 2.034 radne dozvole za strane radnike u Republici Srpskoj
Nezavisne novine objavile su da je Zavod za zapošljavanje Republike Srpke za deset mjeseci ove godine izdao je 2.034 radne dozvole za strance, a najviše ovih dozvola izdato je državljanima Turske, Srbije, Bangladeša.
Naime, prema podacima Zavoda, od ukupnog broja, 1.421 ulazi u kvotu, dok su 974 za novo zapošljavanje, 272 radne dozvole su poništene, a 167 produženo.
“Najviše radnih dozvola izdato je državljanima Turske, Srbije i Bangladeša, a što se tiče djelatnosti, najviše radnih dozvola je izdato u oblasti građevinarstva, umjetnosti, zabave i rekreacije, prerađivačke industrije, trgovine na veliko i malo, te uslužnih djelatnosti”, pojasnili su iz Zavoda.