Banke, osiguravajuće kuće i investicioni fondovi u čijim rukama se nalaze grčke obveznice imaju rok do četvrtka da odluče da li će otpisati polovinu potraživanja na ime dužničkih hartija u svom vlasništvu, što je ključni činilac plana EU i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za spas Grčke od bankrota.
Investitori moraju do četvrtka u 20 sati po Griničkom vremenu da odluče da li će se priključiti dosad nezabilježenom programu zamjene obveznica vrijednom oko 107 milijardi evra, koji je dogovoren u februaru nakon višemjesečnih teških pregovora, prenijela je agencija AFP.
“Uvjeren sam da će program biti uspješno okončan”, rekao je komesar EU za ekonomska i monetarna pitanja Oli Ren tokom današnje posjete Parizu.
Prema dogovoru, od grčkih kreditora se traži da zamijene stare obveznice ukupne vrijednosti 206 milijardi evra novima, sa rokom dospijeća od 30 godina.
Restrukturisanje ogromnog grčkog javnog duga od 350 milijardi evra takođe se zasniva na kreditu od 130 milijardi evra koji Atini treba da pruže EU i MMF.
Grčka je upozorila da 75 odsto investitora mora učestvovati u zamjeni obveznica ili će program biti otkazan, svega dvije nedjelje prije nego što na naplatu dospijevaju stare obveznice vrijedne 14,4 milijarde evra, koje Atina nema odakle da isplati.
Ukoliko 75 odsto investitora pristane na zamjenu, Grčka će sprovesti kolektivnu klauzulu koja će ostale kreditore primorati da učestvuju u programu.
Otpis grčkog duga najveći je ikada pokušan. Nivo učešća privatnog sektora u otpisu povećan je na 53,3 odsto, sa ranije predviđenih 50 odsto, ali bi na bilansima stanja privatnih banaka mogao da iznosi i 70 odsto.
Kompletan program ima za cilj smanjenje grčkog javnog duga na 120 odsto 2020, sa sadašnjih 160 odsto. Nivo od 120 odsto smatra se maksimalnim održivim dugoročno gledano.
Zajam EU i MMF-a uključuje 30 milijardi evra u vidu garancija da bi se privatne banke ohrabrile da učestvuju u zamjeni obveznica.
Međunarodni institut za finansije (IIF) je danas saopštio da bi, ukoliko bi došlo do nekontrolisanog bankrota Grčke, to evrozonu koštalo više od bilion (hiljadu milijardi) evra, a Italiji i Španiji bi vjerovatno bila potrebna međunarodna finansijska pomoć kako bi se izbjeglo širenje dužničke krize.
Evropska centralna banka bi takođe vjerovatno pretrpila veliku štetu, navodi IIF, uz procjenu da ta banka poseduje grčke obveznice u vrednosti od 177 milijardi evra, što je dvostruko više od njene kapitalne baze.
Mogući nekontrolisani bankrot Grčke bi doveo do potrebe za značajnom finansijskom pomoći za Španiju i Italiju, što bi moglo da košta još 350 milijardi evra, dok bi troškovi dalje pomoći Irskoj i Portugaliji mogli da iznose čak 380 milijardi evra u narednih pet godina, procijenio je institut.