Ukupna količina bačene hrane po stanovniku EU u toj godini bila je
127 kilograma, navodi se u izvještaju. Ovaj region imao je početkom
2020. godine 447,7 miliona stanovnika.
Globalno, hrana koja se baca doprinosi emisijama gasova koji
izazivaju efekat staklene bašte sa osam do deset odsto, navodi se u
podacima Organizacije UN za hranu i poljoprivredu, a rješavanje ovog
problema je izazov za EU i čitav svijet.
Eurostat navodi da su domaćinstva bila odgovorna za 55 odsto bačene
hrane u EU u prvoj godini pandemije kovid 19, a ostatak od 45 odsto
generisan je u drugim fazama lanca za snabdijevanje hranom.
Proizvođači hrane i pića su sljedeći na listi onih koji bacaju
najviše hrane, sa 23 kilograma godišnje po osobi. U primarnoj
proizvodnji gubi se 13 kilograma, kada se primjenjuje strategija za
smanjenje kvarenja prehrambenih proizvoda.
Restorani i servisi za dostavljanje hrane su u 2020. godini bacili 12
kilograma hrane po osobi, odnosno devet odsto ukupne količine u
evropskom bloku. Najmanje prehrambenog otpada ima u maloprodaji i
distribuciji hrane.