Već više od godinu dana u Republici Srpskoj se govori o uvođenju narodnih obveznica, a ministrica finansija Zora Vidović najavila je da bi stanovništvo moglo dobiti priliku da ih kupuje već na proljeće 2025. godine. Ovaj instrument finansiranja, prema tvrdnjama Ministarstva finansija, ima potencijal da postane značajan za stabilizaciju budžeta i razvoj domaćeg finansijskog tržišta.
“Mi smo stvarno zadovoljni što smo uspjeli da zatvorimo iduću godinu i da nemamo nikakav problem da se relaksiramo. Baš zato, plan je da u proljeće idemo s narodnim obveznicama”, izjavila je Vidović, objašnjavajući da je cilj zadržavanje kapitala unutar zemlje i njegovo usmjeravanje ka finansiranju razvojnih projekata.
Prema izjavama iz Ministarstva finansija RS datim za BUKU u decembru prošle godine, cilj uvođenja narodnih obveznica jeste osiguranje sredstava za finansiranje odobrenih investicionih projekata, refinansiranje postojećeg duga i izvršenje budžeta. U sklopu strategije upravljanja dugom, analiziraju se različiti finansijski instrumenti, među kojima je i ovaj model.
Kako su nam tada rekli u toku je bila izrada ključnih planskih dokumenata, kao što su Program ekonomskih reformi.
Građani Republike Srpske i sada mogu kupovati obveznice na slobodnom berzanskom tržištu, a prema evidencijama, sve više fizičkih lica učestvuje u ovoj vrsti investicija. Time doprinose razvoju domaćeg finansijskog tržišta, ali se postavlja pitanje da li će uvođenje narodnih obveznica dodatno motivisati stanovništvo na ulaganje.
Mogućnosti i izazovi
Gordana Drobnjak, direktorica Evropskog dobrovoljnog penzijskog fonda, za BUKU je ranije pojasnila da bankocentrični sistem u BiH igra ključnu ulogu u plasiranju viškova likvidnosti. Banke trenutno ostvaruju veći profit ulaganjem u državne obveznice nego kroz kredite građanima, dok depoziti građana donose relativno niske kamatne stope.
“Građani u BiH imaju depozite od preko 15 milijardi KM, ali na dugoročnu štednju dobijaju kamatne stope koje u prosjeku ne prelaze 1,8%. Država bi mogla ponuditi povoljnije uslove kroz narodne obveznice, uz kamatne stope veće od trenutnih, a opet niže od onih po kojima se trenutno zadužuje”, rekla je Drobnjak.
Međutim, upozorava da je za uspjeh ovog modela potrebna sveobuhvatna edukativna kampanja i visoka likvidnost obveznica. “Male investitore treba uvjeriti da njihova sredstva mogu biti brzo dostupna, čak i prije isteka roka dospijeća, što zahtijeva saradnju sa bankama i brokerskim kućama.”
Iako ideja ima potencijal, njen uspjeh zavisi od pažljive pripreme i sprovođenja, zaključila je Drobnjak, dodajući da bi ovaj model mogao pozitivno uticati na štednju građana i finansijsku stabilnost države.
Narodne obveznice svakako predstavljaju korak naprijed u stvaranju veze između građana i države, ali ostaje da se vidi da li će se plan realizovati u predviđenom roku i pod kojim uslovima.
Hrvatska je prva u regionu krenula sa emisijom narodnih obveznica s ciljem angažiranja građana u smanjenju javnog duga i financiranju investicija. Ovaj model pruža građanima viši povrat na ulaganja nego što nude banke na štednji. Kamatna stopa na obveznice u Hrvatskoj iznosi između 3,25% i 4%, što je znatno veće od kamatnih stopa koje se nude na bankovne depozite.
Obveznice su dizajnirane za građane koji nemaju hitne potrebe za novcem u naredne dvije godine, jer kamata na obveznice dolazi uz fiksni povrat koji se isplaćuje na kraju roka. Takođe, građani su oslobođeni plaćanja poreza na dohodak, što ovu opciju dodatno čini atraktivnom. Međutim, postoje i rizici jer prodaja obveznica pre dospeća može smanjiti njihovu likvidnost.