To navodi na samo jedan zaključak – kapitalizam koristi samo uskom krugu ljudi, kaže Džozef Stiglitc.
Američki ekonomista i predavač na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku
objašnjava da se povjerenje u kapitalizam, koje se temelji na
finansijskim tržištima, rasulo.
“Finansijska kriza dokazala je da taj model ne djeluje. U SAD su se
sumnje pojavile već prije krize, jer tamo razlike između bogatih i
siromašnih već dugo rastu”, dodaje on.
Stiglic, u intervjuu za slovenački list Mladina, kaže da su se
“političari fokusirali na to kako da južnu Evropu natjeraju na štednju i
reforme. Ali, demokratija podnosi samo ograničenu mjeru rezova i to je
premalo za uspjeh”.
“Svjetskoj ekonomiji prijeti čitav niz opasnosti. Najviše me brine
Evropa, kojoj u kratkom periodu prijeti druga recesija. Idućih nekoliko
godina biće zaista teške”, predviđa on i upozorava da će se okolnosti
zbog mjera štednje dodatno pogoršati.
Ugledni ekonomista je dodao da ne vidi svjetlo na izlazu iz tunela.
Bijes i nezadovoljstvo u državama pogođenim krizom nastavljaju da rastu.
“Zbog privrednog nazadovanja prihodi od poreza su manji od
planiranih, a socijalna davanja rastu. Posljedica svega je da nije
moguće uštedjeti koliko se planira”, smatra Stiglitc i dodaje da
briselski metod pojačane štednje neće uroditi plodom jer na svijetu ne
postoji primjer da se bolesna država oporavila smanjivanjem plata,
penzija i socijalnih transfera.
Države bi, po njegovu mišljenju, morale da povećaju, a ne da smanjuju potrošnju.
“Budžetski deficit ne raste ako se povećaju porezi. U tom slučaju
privreda uloženi novac višestruko oplodi. Mislim na uvođenje poreza na
finansijske transakcije o kojem razmišljaju u Njemačkoj i nekim drugim
državama. Osim toga, Evropska investiciona banka bi lako odobrila više
zajmova malim i srednjim preduzećima, ali mnoge banke ‘zatvaraju
slavinu’”, kaže on. B92