Međutim, bilo da kupuju te stanove kešom ili na kredit kod domaćih banaka, stručnjaci poručuju da treba voditi računa i o pratećim troškovima i rizicima.
Za one koji su zainteresovani da pazare stan na kredit, poznavaoci upozoravaju da su u tom slučaju kamate više, oko sedam odsto, jer Nacionalna korporacija za osiguranje stambenih kredita (NKOSK) ne osigurava pozajmice za kupovinu u inostranstvu.
Takođe, u tom slučaju hipoteka mora da bude na nekretnini u Srbiji.
Predsjednik Upravnog odbora Klastera nekretnina Nenad Đorđević kaže da banke obično traže da vrijednost nekretnine pod hipotekom bude za oko 50 odsto veća od iznosa kredita.
“Problem je i što su ti krediti neosigurani jer NKOSK ne želi da osigura kupovinu nekretnina u inostranstvu, pa su onda i kamate više, oko sedam odsto. Svi ostali uslovi su slični kao i kod kredita u Srbiji”, rekao je on.
Prema njegovim riječima, građani Srbije se od aprila ove godine pojačano interesuju za nekretnine u Grčkoj, i to najviše za jeftinije stanove koji koštaju 600-700 evra po kvadratu. Takvih nekretnina, kaže Đorđević, ima u Solunu i okolini, do Halkidikija.
“Ljude interesuje da za 20.000 do 30.000 evra kupe nekretninu od oko 30 kvadrata. Kupaca nema samo za nekretnine na ostrvima, gdje cijene nisu pale”, rekao je on.
Direktor grčkog Klastera CRECOS, partnera srpskog Klastera nekretnine, Nikos Manomenidis kaže da mnogo ljudi iz Srbije i uz drugih susjednih zemalja kupuju imanja u Grčkoj.
Prošlog mjeseca, kazao je, većina onih koji su kupovali nekretnine od 20.000 do 70.000 evra bili su iz Srbije.
“Uglavnom su zainteresovani za sjeverni dio Grčke gdje mogu da dođu autom”, kazao je Manomenidis koji smatra da je sada pravo vrijeme za kupce i prodavce.
On je rekao da stan može da se kupi i za 10.000 evra, ali je za pristojnu nekretninu, bilo u centru grada ili uz plažu potrebno bar 25.000 evra.
Manomenidis je upozorio i da ne treba štediti na stručnoj pomoći agencija prilikom kupovine, prije svega zbog propratnih troškova koji se razlikuju zavisno od nekretnine. “Tako apartman od 50.000 evra može da ima prateće troškove 2.000 evra, a može i 10.000”, rekao je on.
Za stan od oko 50 kvadrata na poluostrvu Kasandra, od 30.000 evra, uz rok otplate od 30 godina, klijent bi mjesečno za ratu morao da odvaja 187 evra.
Međutim, potrebno je imati u vidu i propratne troškove. Tako je recimo, potrebno oko 70 evra za procjenitelja, oko 500 evra za advokata, 100 za prevod predugovora sa grčkog jezika, trošak notara, provizija banke, te trošak agencije posrednika od 1.000 evra do tri odsto vrijednosti nekretnine.…
Recimo, efektivna kamata u Alfa banci na te pozajmice je 7,1 odsto, budući da nema osiguranje kod NKOSK, a period otplate može da bude najmanje pet, a najviše 30 godina. Uslov banke je da nekretnina na kojoj će biti hipoteka bude na teritoriji Srbije, i da je vrijednija od stana koji klijent kupuje kreditom u Grčkoj za 43 odsto ako klijent nema učešće i 33 odsto veća ako ga ima.
Zanimljivo je da stan na kojem bi bila hipoteka, prema uslovima ove banke ne mora da bude uknjižen, odnosno izgrađen, a hipoteka može biti stavljena i na građevinsko zemljište ili zemljište sa građevinskom dozvolom, ukoliko je njegova vrijednost duplo veća od iznosa kredita.
Te uslove banke same propisuju jer, kako je Tanjugu rečeno u Narodnoj banci Srbije, u Srbiji ne postoje specifični propisi kojima se posebno reguliše odobravanje kredita za kupovinu nekretnina u Grčkoj.
Poznavaoci smatraju da se mnogi odlučuju na kupovinu stana u Grčkoj sada kad su cijene pale, kako bi kasnije, kad se tržište oporavi, od prodaje ostvarili zaradu. Međutim, profesor FEFA Milan Nedeljković poručuje građanima da vode računa o pratećim rizicima. “Ako je cilj kupca da kupi stan da uživa, to će ga sigurno koštati. A ako je cilj da zaradi od eventualnog rasta cena nekretnina u Grčkoj u narednih nekoliko godina, trebalo bi voditi računa o rizicima”, rekao je Nedeljković. Takvu zaradu, kaže on, mogli bi prije da ostvare Nijemci ili Austrijanci, jer oni imaju jedan odsto kamatu na stambene kredite. “Kod nas je kamata na te pozajmice daleko viša što je i veći trošak”, rekao je Nedeljković. Ako je cilj zarada, objašnjava on, godišnji rast cijena nekretnina morao bi da bude veći od kamate, a to, kako ocjenjuje, vjerovatno neće biti slučaj. “Kretanje cijena nekretnina je veoma neizvjesno i moguće je da rast cijena bude manji od troška kamate, te da po tom osnovu zarada izostane”, kazao je on.