Prvi na udaru bili su Latvijci, koji već od jula više nemaju ruskog
plina, no znaju kako će prebroditi mjesece koji dolaze. „Cijene energije
toliko su velike da smo se odspojili s gradskog vrelovoda i instalirali
vlastiti bojler. To je jeftinije od zajedničke tople vode”, rekao je
Juons Ratiniks, stanovnik gradića Rezekne, nedaleko od ruske granice.
Osim za Latviju, ventil za ruski plin već je zavrnut i za Bugarsku,
Dansku, Finsku, Nizozemsku i Poljsku. Dotok plina prema drugima u Evropi
sve je slabiji: u srpnju je bio oko 70 posto manji nego godinu dana
prije, po nekoliko stručnjaka s kojima je AFP razgovarao.
Perspektiva hladnih radijatora i zatvorenih tvornica progoni
vlade koje znaju da Vladimir Putin strateški koristi energetsko oružje.
Manje isporuke podigle su cijenu plina u nebo, a prati je cijena struje
jer mnoge termoelektrane rade na plin. Nafta je također bila poskupjela
prije nego što je nedavno pojeftinila.
Rat je izazvao „prvu pravu svjetsku energetsku krizu u povijesti”,
rekao je Fatih Birol, izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju
(IEA). Europa je u epicentru krize.
Plin je toliko bitan – osobito u zemljama poput Njemačke čija teška
industrija o njemu jako ovisi – da je izuzet iz evropskih sankcija,
suprotno od ugljena (potpuni embargo) i nafte (postupni embargo).
Operacija termostat
Već uvelike smanjen dotok plina putem jako važnog plinovoda Sjeverni
tok 1 između Rusije i Njemačke „fluktuirat će između ništice i 20 posto
kapaciteta narednih mjeseci, što će prouzročiti recesiju u Evropi
tijekom zime 2022./23.”, prognozira Matt Oxenford iz Economist
Intelligence Unita.
U slučaju nestašice vlasti će prvo obustaviti opskrbu nekih poduzeća.
U Francuskoj i Njemačkoj vlade upravo odlučuju koja će prvo biti
žrtvovana. Ali i potrošači koji se griju ili kuhaju na plin također su
pozvani na štednju energije, a Bruxelles traži od 27 država članica da
za 15 posto smanje potrošnju plina.
Italija je proljetos pokrenula „Operaciju termostat” u cilju
smanjenja grijanja i klimatizacije u školama i tijelima javne uprave. Tu
inicijativu imitiraju Španjolska i Njemačka. U Njemačkoj je pokrenuta
kampanja koja potiče smanjenje klimatizacije, davanje prednosti javnom
prijevozu ili nabavu tuša koji manje troši vodu. Mnogi gradovi smanjili
su temperaturu u bazenima i štede na javnoj rasvjeti. „Štedim energiju”,
objasnila je Annette Kapaon, 70-godišnja umirovljenica u Berlinu.
„Grijem samo prostoriju u kojoj boravim, druge samo toliko da se ne
zalede”.
Ugljen i LNG
Francuska je zamrznula cijenu plina za kućanstva, no u Njemačkoj
računi će kućanstvima porasti za nekoliko stotina eura na godinu.
Pred tešku zimu, centar za potrošače u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji
nikada nije bio traženiji u 40 godina svojeg postojanja. „Bit će puno
kućanstava koja neće moći platiti”, rekao je glasnogovornik centra Udo
Sieverding.
Mnogi se raspituju o postavljanju solarnih ploča. No, navala je i na ugljen.
Francuska uvodi borbu protiv rasipanja, trgovine koje koriste klima
uređaje zamoljene su da drže vrata zatvorenima. Radi se ubrzano i na
tome da se pronađu alternativni izvore energije kao što su ukapljeni
plin (LNG) i ugljen, koji međutim jako zagađuje okoliš. Francuska je
tako privremeno odustala od zatvaranja jedne termoelektrane na ugljen i
planira novi LNG terminal, što kritiziraju aktivisti za zaštitu okoliša.
Terminal u Le Havreu u Gornjoj Normandiji trebao bi biti u funkciji od
rujna 2023. godine.