Prema podacima do kojih je došla
Anadolu Agency, velike napore za privlačenje stranih investicija
posljednjih nekoliko godina poduzima Srbija, dok potencijalne
investirore u Hrvatskoj muče visoke cijene, Crna Gora nije provela sve
planirane mjere, a u Bosni i Hercegovini privlačenje investicija,
uglavnom, ostaje mrtvo slovo na papiru bez konkretnog napretka.
Srbija je jedna od zemalja u regionu koja posljednjih nekoliko godina
privlači značajan strani kapital.
Tako je Srbija u prvih deset mjeseci
2014. godine privukla milijardu i 300 miliona eura stranih investicija, a
u Agenciji za strana ulaganja i promociju izvoza Srbije (SIEPA) se
nadaju da će po zaršetku statističke obrade za cijelu proteklu godine,
ta cifra biti oko milijardu i po, što čini pet posto bruto domaćeg
proizvoda (BDP).
Specijalni savjetnik direktora SIEPA-e Aleksandar Miloradović izjavio
je da su u domenu stranih ulaganja u Srbiji još uvijek najviše prisutne
investicije iz oblasti automobilske industrije i prije svega,
industrije komponentaša u autoindustriji.
“Ušle su velike kompanije poslije Fiata, kao što je Bosch,
Continental, imamo Cooper Standard, imamo nekoliko jako eminentnih
brendova koji su prisutni i oni negdje trasiraju i dalji put Srbije,
odnosno stavljaju nas na tu neku globalnu mapu“, rekao je Miloradović.
Naglasio je da strane investitore u Srbiju sve više privlači
usklađivanje legistative sa evropskom praksom što ekonomski sistem čini
mnogo transparentnijim i efikasnijim.
“To je usklađivanje zakona sa evropskom praksom, novi zakoni o radu,
stečaju, privatizaciji. Također, izmjene zakona o planiranju i
izgradnji, koji će pojednostaviti dobijanje građevinskih dozvola,
poreske olakšice, ali i finansijski grantovi samim investitorima”,
istakao je Miloradović.
– Hrvatska uprkos visokim cijenama atraktivna za strane ulagače –
Ipak, ekonomisti isto to ne mogu kazati za Hrvatsku gdje su visoke
cijene infrastrukture i rada velika prepreka za strane ulagače koji,
uprkos tome, i dalje ulažu značajan kapital u ovu državu.
Ljubo Jurčić, ekonomski analitičar i profesor na Ekonomskom fakultetu
u Zagrebu, za AA napominje da se “često govori o klimi za ulaganja, ali
rijetko o strukturi tih uvjeta”.
“Uglavnom se zaboravlja da je osnovni uvjet za investitora, bilo
domaćeg ili stranog to da se isplati ulagati. Nijedan investitor ne
dolazi, bilo domaći ili strani, da razvije neku državu, nego da zaradi.
Ako ne postoje uvjeti da se zaradi, ostvari profit, bude sigurnost
ulaganja, onda nema niti investicija”, kaže Jurčić.
Upozorava da su cijene za strane ulagače u Hrvatskoj vrlo visoke što,
kako kaže, većina stranaca izbjegava kada želi uložiti svoj novac u
jednu državu.
“Ako gledamo Hrvatsku u odnosu na BiH, Srbiju, Makedoniju, Crnu Goru,
u odnosu na regiju, gdje manje-više imamo približno iste uvjete, uz
mali nivo razlike sigurnosti ulaganja, cijene inputa, kao što su
infrastruktura, komunalije i cijena rada, onda tu Hrvatska nije u
prednosti u odnosu na navedene zemlje, jer su cijene istog rada u regiji
jedan, dva ili tri puta niže nego u Hrvatskoj“, istakao je Jurčić.
Napominje kako u Srbiji ima puno više stranih investicija nego u Hrvatskoj.
“Jedan razlog je što je Srbija veća zemlja, a drugi je da je cijena
iste kvalitete rada i iste kvalitete infrastrukture 50 posto jeftinija
nego u Hrvatskoj. Uz to postoji političko opredjeljenje srbijanske vlade
da štiti i podupire stane ulagače. Kada bi Hrvatska imala deset posto
srbijanskih ulaganja bili bi jedna od najbrže rastućih zemalja u
Evropi”, zaključuje Jurčić.
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), a koji se odnose na
devet mjeseci 2014. godine, u Hrvatsku je u tom periodu ostvarena
milijarda i 880,5 miliona eura direktnih stranih ulaganja.
– Koncept ‘One stop shop’ u Crnoj Gori –
Crna Gora je zabilježila određeni napredak kada je riječ o stvaranju
potrebnih uslova za ulaganje iako nisu implementirane sve planirane
mjere za privlačanje stranih investicija, istakla je Ana Nives Radović,
ekonomska analitičarka iz Podgorica.
“Došlo je do pomaka kada je u pitanju biznis ambijent u Crnoj Gori,
ali kada vidimo da izostaju neka ključna imena iz oblasti biznisa,
turizma i ugostiteljstva, onda možemo govoriti da su oni pronašli brojna
druga tržišta“, kazala je Nives Radović.
Inače, u Crnoj Gori je za 11 mjeseci 2014. godine evidentirano 446 miliona eura direktnih stranih investicija.
Uprkos određenom napretku, Radović je mišljenja da političke veze i
dalje igraju važnu ulogu kada neko želi da uloži novac u Crnoj Gori.
“Bilo koja strana investicija u Crnoj Gori imala je političku
povezanost sa nekim iz vlasti. Biznis ambijent je netrasparentan, jer
ako pogledamo ko su investitori koji dolaze, uz čast izuzecima, koji su
zaista uradili nešto značajnije u Crnoj Gori, i pokrenuli njenu
ekonomiju, jedan broj njih zalazi u kategoriju sumnjivih”, naglasila je
Nives Radović.
Kako bi privukla strane investitore, Crna Gora je još 2009. godine
pokrenula koncept “One stop shop“. Projekat je zamišljen kako bi
investitori na jedno mjesto dobili sve potrebne dozvole za pokretanje
biznisa.
“Kada je u pitanju koncept ‘One stop shop’, što podrazumijeva
izdavanje svih dozvola na jednom mjestu, ta ideja je inicirana 2009.
godine, ali je još uvijek u nekoj fazi koja nije konačna. Jer, još
uvijek svu dokumentaciju i dozvole ne možete dobiti na jednom mjestu.
Sistem je centralizovan, i ako želite da investirate na sjever države,
ipak morate doći po neka dokumenta u Podgorici. To koči razvoj opština“,
smatra Nives Radović.
Ipak, iz Agencije za promociju stranih investicija Crne Gore (MIPA)
za AA je saopćeno da država radi na poboljšanju biznis ambijenta, što
potvrđuju izvještaji Doing Business Svjetske banke, gdje Crna Gora
napreduje iz godine u godinu.
“MIPA, kao Agencija Vlade Crne Gore za privlačenje investicija, u
cilju privlačenja investitora, organizuje konferencije, promotivne
skupove, prezentacije, sajmove, online prezentacije, bavi se izradom
publikacija i svega ostalog što može biti od interesovanja potencijalnom
investitoru sa slobodnim kapitalom, koji želi da ga locira u stranu
zemlju”, saopšteno je iz MIPA-e podsjećajući da je u Crnoj Gori firmu
moguće osnovati u periodu od četiti do šest dana.
Bosna i Hercegovina je, kako navode iskusni ekonomski stručnjaci,
prethodnih godina uradila vrlo malo ili, bolje rečeno, skoro ništa kako
bi privukla strane investitore. Uglavnom se nije mnogo pomaklo od
deklarativnih izjava i sastanaka bez konkretnih ekonomskih rezultata.
– BiH bez većeg napretka po pitanju privlačenja stranog novca –
Ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH (VTKBiH) Igor
Gavran za Anadolu Agency je izjavio da u Bosni i Hercegovini tokom 2014.
godine, ali i prije toga, nije učinjen neki veliki napredak kako bi se u
državu privukao strani kapital.
Naglasio je kako je bh. entitet
Republika Srpska ipak, mnogo više uradio na privlačenju stranog novca
nego ostatak BiH.
“Kada je riječ o privlačenju stranih investicija, jedina konkretna
stvar koja se desila je izmjena Zakona o privlačenju stranih
investicija, koji je ipak, još uvijek u proceduri. Ovaj zakon je u
skladu sa evropskim standardima o stranim investicijama. Izmjene u
zakonu su dobre i pozitivne, ali je potrebno da bude i usvojen. A dobro
znamo da u BiH zakoni mogu biti odbačeni vrlo lako, bez obzira koliko
kvalitetni bili”, istakao je Gavran.
Naveo je da su uslovi za strana ulaganja u BiH trenutno vrlo slabi i nepovoljni.
“Poslovno okruženje za strane investicije u BiH je nepovoljno,
preopterećeno raznim dadžbinama i porezima. Ipak, u RS-u je 2014. godine
ostvaren napredak, jer je uspostavljen jednošalterski sistem gdje je,
na jednom mjestu, moguće registrovati preduzeće. To je itekako značajno
za privlačenje investitora, što je stvorilo veliko olakšanje za ulagače u
RS. Time su pobijeni dosadašnji argumenti da isto to nije moguće
učiniti i u Federaciji BiH”, naglasio je Gavran.
Napomenuo je da BiH ima ozbiljan problem i sa slabim imidžom u
svijetu ponajviše zbog ekonomske i političke nestabilnosti. Prema
njegovom mišljenju, bh. političari moraju početi ozbiljno raditi na
konkretnih problemima kako bi kreirali potrebne uslove za veći dolazak
stranih investitora.
“Može se zaključiti da su vlasti u BiH samo deklarativno govorile o
privlačenju stranih investicija do sada, dok konkretnih pomaka nije bilo
na stvaranju potrebnog ambijenta. Već dugi niz godina, od rata do sada,
imamo skoro iste zahtjeve koji se odnose na kreiranje boljeg i
povoljnijeg ambijenta za ulaganje u bh. ekonomiju”, istakao je Gavran.
Prema posljednjim zvaničnim podacima Centralne banke Bosne i
Hercegovine, ukupne direktne strane investicije u BiH, u periodu od
januara do septembra 2014. godine, iznosile su 554.5 miliona KM, odnosno
283,5 miliona eura, što najbolje pokazuje da je BiH, među
državama regiona, najlošija kada su u pitanju strane investicije.