Analitičari upozoravaju da se Slovenija sve više približava problemima krize koji su pogodili Grčku i Italiju, ukazujući da su kamate na slovenačke obveznice u petak ujutro premašile ključnu psihološku granicu od sedam odsto, dok su početkom godine iznosile podnošljivih 4,2 odsto.
Nivo od sedam odsto preskočila je desetogodišnja slovenačka obveznica sa dospijećem 2020. godine, dok se prinos likvidnije obveznice sa dospijećem dvije godine kasnije uspijeva održati ispod prihvatljivog limita (6,995 odsto).
Kamatni limit od sedam odsto smatra se ključnim, jer je obaveze po toj cijeni gotovo nemoguće refinansirati. Zbog toga su, upravo na tom nivou svojih troškova, spoljnu finansijsku pomoć zatražile Grčka, Irska i Portugal.
Investitori na tržištu obveznica zahtijevanim prinosom šalju poruku koliko im slabi povjerenje u državu i njenu mogućnost otplate obaveza. Naime, što je visina kamate veća to je povjerenje investitora manje i obrnuto.
Finansijski analitičari u Ljubljani smatraju kako Slovenija neće krenuti putem Grčke, koja je na ivici bankrota, ali da mora preduzeti efikasne mjere ako želi da vrati povjerenje investitora.
Bh. ekonomisti kažu da bi eskalacija problema u Sloveniji daleko više uticala na našu ekonomiju od krize u Grčkoj, pa čak i od italijanske krize, s obzirom na to da se radi o četvrtom po veličini spoljnotrgovinskom partneru i stranom investitoru u BiH.
Duljko Hasić, ekonomista Spoljnotrgovinske komore BiH, ukazuje da se potresi slovenačkog građevinskog sektora već prelijevaju na BiH. Podsjeća da je bankrot slovenačkih kompanija CPM i SCT privremeno obustavio započete putne projekte u BiH, kao što su autoput Banjaluka – Doboj i zaobilaznica oko Sarajeva.
Obim naše spoljnotrgovinske razmjene s tom jedinom eks-YU članicom Evropske unije u prvih devet mjeseci ove godine iznosio je 1,58 milijardi KM, od čega se na naš plasman odnosilo 552 miliona KM, odnosno devet odsto ukupnog bh. izvoza.
“Jačanje krize u Sloveniji moglo bi da ostavi duboke posljedice kroz smanjenje izvoza BiH u tu zemlju, a koji je stalno rastao i došao do toga da prvi put prekrije obim uvoza sa više od 50 odsto”, napominje Hasić.
Prema zvaničnim podacima, Slovenija je u poslijeratnu BiH investirala 690 miliona evra (11 odsto ukupnih stranih investicija) i zaposlila skoro 15.000 naših radnika. Među najvećim investitorima su trgovački lanci “Mercator”, “Merkur” i “Tuš”, zatim, naftni distributer “Petrol”, dok u proizvodnji prednjače “Livar”, “Cimos”, “Perutnina Ptuj” i “Droga Kolinska”. U finansijskom sektoru dominira ulaganje Nove ljubljanske banke.
“Iz svega se može zaključiti kolika je velika međusobna vezanost ekonomija BiH i Slovenije. Zbog toga je i opravdana zabrinutost da bi ulazak te zemlje u krizu, snažno potresao našu ekonomiju”, upozorava Hasić.
Tekst je preuzet iz Nezavisnih novina