Bosna i Hercegovina ponovo je na “sivoj listi” FATF-a, i ovaj put nije riječ o kratkom propustu, nego o godinama ignorisanja upozorenja.
Za razliku od perioda 2015–2018, kada su reforme usvajane pod pritiskom, današnji problem je dublji i sistemski. Političke reakcije svode se na prebacivanje odgovornosti s entiteta na entitet, pa na državni nivo i tako u krug. Uz to ide i poznata relativizacija, da nismo jedini i da su na istoj listi i zemlje poput Bugarske i Monaka.
Ali ta poređenja jednostavno ne stoje.
Tragi-komična prvdanja političara
Objasnio je to za Buku ekonomista Draško Aćimović.
“Poređenja sa Bugarskom i Monakom su smiješna. Bugarska je sivu listu već faktički napustila, a Monako je primjer kako se sistem ozbiljno popravlja. Oni su nakon ulaska na listu pooštrili kontrolu do kraja. Danas banka mora znati ne samo odakle novac dolazi, nego i njegovo tačno porijeklo, odnosno da li je zarađen, naslijeđen ili ostvaren kroz profit”, kaže Aćimović.
Zbog toga i Bugarska i Monako, nakon ispunjenja akcijskih planova, danas čekaju završne provjere za izlazak s liste. Bosna i Hercegovina, s druge strane, ponovo ostaje usamljena u Evropi, suočena s novim krugom međunarodnog finansijskog nadzora.
A nije da nismo već prošli kroz ovo, samo je situacija danas mnogo kompleksnija.
“Poređenje Bosne i Hercegovine iz 2016. i 2026. godine je nemoguće. Bankarski sistem i propisi su se u međuvremenu potpuno promijenili. Današnja opravdanja političara su tragi-komična. Kada kažu da je dobro što smo na sivoj, a ne na crnoj listi, to je kao da neko kaže da je dobro prošao jer je pogođen u stomak, a ne u srce”, upozorava Aćimović.
A tek nas čekaju digitalni euro i eID novčanici
Izlazak sa sive liste neće biti brz.
Ove regulatorne i finansijske promjene ne dešavaju se izolovano, već u okviru šire digitalne transformacije finansijskog i administrativnog sistema Evropske unije.
“Nije problem samo što će transakcije poskupjeti zbog obimnijih provjera. Već od naredne godine u Evropi počinje primjena digitalnog eura, što će dodatno promijeniti bankarski sistem. Istovremeno, EU prelazi na eID novčanike, gdje će građani moći digitalno čuvati lične dokumente poput lične karte, vozačke dozvole i drugih identifikacionih dokumenata. To nije sistem za novac, nego za potvrdu identiteta i elektronsku identifikaciju u različitim uslugama. Ovakve promjene dodatno mijenjaju način funkcionisanja administracije i finansijskog sistema, što predstavlja izazov za zemlju kao što je BiH koja kasni u digitalnoj modernizaciji i svim mogućim reformama”, kaže Aćimović.
Dodaje i da građani već osjećaju posljedice, iako toga često nisu svjesni.
“Naši ljudi već doživljavaju poniženja na granicama jer nismo uskladili digitalne sisteme, iako smo to morali uraditi prije deset godina. Poseban izazov su kriptovalute i kontrola javne potrošnje. Ovo nije pitanje jednog zakona, nego cijelog sistema koji mi, realno, nismo ni počeli graditi.”
Kako smo dospjeli na sivu listu
Proces nije počeo juče. Još krajem 2024. godine MONEYVAL je upozorio na ozbiljne slabosti u borbi protiv pranja novca. U februaru 2025. BiH ulazi u jednogodišnji nadzorni period FATF-a, uz jasnu poruku, ako se nedostaci ne otklone, slijedi siva lista. To se i desilo.
Ključni razlozi su poznati:
• neusvajanje ključnih zakona na vrijeme
• nepostojanje registra stvarnih vlasnika firmi
• slab nadzor nad sektorima poput nekretnina i notara
• nedovoljan broj istraga i presuda za pranje novca
• loša koordinacija institucija
Drugim riječima, problem nije samo zakon, nego njegova primjena.
Šta nas čeka
Kratkoročno, građani i firme mogu očekivati sporije i skuplje bankarske transakcije, te dodatne provjere i komplikacije u međunarodnom prometu novca.
Srednjoročno, pad investicija i dodatni pritisak međunarodnih finansijskih institucija.
Dugoročno, bez ozbiljnih reformi, BiH rizikuje dublju finansijsku izolaciju.