O stanju u rudnicima uglavnom se do sada pričalo samo kada bi se komorati zaputili pred zgradu Vlade Federacije BiH u Sarajevu ili pred zgradu Elektroprivrede BiH u čijem koncernu posluje sedam rudnika. Kada se rudarima ispune traženi zahtjevi, uglavnom prestaje priča koja ne bi smjela prestajati. Priča koju bi najviše trebali da pričaju tužioci, jer su ih u proteklom periodu iz Ureda za reviziju institucija FBiH “zatrpavali” negativnim finansijskim izvještajima koje su sačinili.
Pustošenje javnih preduzeća prolazi nekažnjeno
No, dosad se tužilaštva nisu bavila ovom problematikom i federalnim revizorima su uglavnom odgovarali kako su donijeli odluku o nesprovođenju istraga.
A ukoliko pročitate barem jedan izvještaj Ureda za reviziju FBiH kojim je analizirano poslovanje nekog od rudnika, zapitat ćete se kako je moguće da tu nema posla za tužioce i pravosudne institucije. Federalni revizori su ove godine objavili nekoliko finansijskih izvještaja o stanju u rudnicima, i svi su bili negativni. Posljednji u nizu koji je dobio negativno mišljenje za obje komponente revidiranja je Rudnik mrkog uglja Kakanj.
Za ovaj rudnik su revizori, između ostalog, konstatovali:
– Društvo nije izmirilo obaveze za doprinose za isplaćene plaće za 2023. godinu u iznosu od 15.219.983 KM. Ukupne neizmirene obaveze za doprinose na datum bilansa iskazane su u iznosu od 85.869.925 KM, što nije u skladu sa Zakonom o doprinosima. Također, nisu izmirene obaveze za posebne naknade (za zaštitu od prirodnih nesreća i opća vodna naknada) za 2023. godinu u iznosu od 214.373 KM, a ukupne neizmirene obaveze za posebne naknade na datum bilansa iskazane su u iznosu od 3.391.828 KM, što nije u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća i Zakonom o vodama;
– Društvo je prilikom nabavke goriva prekoračilo ugovorene iznose za 1.144.803 KM, a usluge prevoza u iznosu od 43.735 KM vršene su bez zaključenog ugovora. Navedeno nije u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama.
Kreka rekorder s 38 miliona KM gubitka
Rudnik Kakanj je ostvarilo gubitak u 2023. godini u iznosu od 16.212.474 KM, a akumulirani gubitak na 31. 12. 2023. iznosi 183.685.463 KM i premašuje iznos osnovnog kapitala za 91.103.108 KM.
Dakle, gubitak u 2023. godini premašuje 16 miliona KM i gotovo je identičan gubitku koji je ostvario Rudnik Breza u prošloj godini.
Osim Kaknja i Breze, negativno mišljenje revizora za 2023. godinu dobio je i Rudnik mrkog uglja “Abid Lolić” d.o.o. Travnik – Bila, koji je ostvario gubitak u 2023. godini u iznosu od 2.238.741 KM, a akumulirani gubitak na 31. 12. 2023. iznosi 25.597.233 KM i premašuje iznos osnovnog kapitala za 13.531.057 KM.
Ured je negativnu ocjenu za 2023. godinu dodijelio i za Rudnik mrkog uglja Zenica koji je u prošloj godini ostvario gubitak od nevjerovatnih 34.742.040 KM. Početkom aprila ove godine donesena je odluka o privremenoj obustavi radova u ovom rudniku.
U dubiozi je i Rudnik mrkog uglja Đurđevik, koji je u 2023. godini uspio ostvariti gubitak od 21.271.845 KM.
Po gubitku je rekorder Rudnik uglja Kreka iz Tuzle, koji je 2023. godinu završio u minusu 38.060.311 KM.
Ured za reviziju FBiH prošle godine je analizirao poslovanje za 2022. godinu u Rudniku mrkog uglja Banovići, koji nije u koncernu Elektroprivrede BiH, te je i ovom rudniku dodijeljeno negativno mišljenje.
Almir Muhamedbegović, stručnjak za energetiku, kaže da je suština problema u partokratskom upravljanju javnim preduzećima.
“Ovdje se ne radi o greškama u smislu da vlast želi da izabere dobre direktore pa pogriješi, radi se o tome da oni namjenski biraju baš takve ljude, jer kad imate partokratsko upravljanje politička vlast uvijek bira ljude koji će biti poslušni i političku vlast stručnost direktora ne interesuje. Kvarna vlast, kakva jeste u Bosni i Hercegovini, uvijek postavlja poslušne i podobne koji će naloge izvršavati. Kada je riječ o rudnicima, uvijek je politička vlast povezana s tajkunima koji rade kao treća lica i zgrću milione. Svakome je jasno da je normalnije da rudnici kupe svoju mehanizaciju, a ne da je iznajmljuju po nekim ogromnim cijenama, po kojima bi mogli da kupe i sopstvenu tešku mehanizaciju potrebnu za rad rudnika. Svi ti namješteni tenderi koji su se dešavali posljednjih 30 godina u rudnicima, rađeni su tako da se ogroman novac sliva u džepove privatnih kompanija koje su itekako povezane s politikom”, ističe za Buku Muhamedbegović.
Osim sumnjivih tendera, sporna su i mnoga zapošljavanja u rudnicima.
“Rijetko ćete od bilo koje vlasti čuti da u rudnicima ima oko 2.500 viška administracije. To je administracija koja je zapošljavana nepotistički i politički i kojoj svaki mjesec isplaćujete plate. Najmanje u rudnicima imate ljudi koji rade u proizvodnji, tako da u rudnicima stalno imate problem s nedostatkom kopača, jer niko više neće da ide pod zemlju i da gine. Imate problem s nedostatkom prave mehanizacije za otkrivanje na površinskim kopovima i zbog toga imate ovakvu situaciju kakva jeste”, navodi naš sagovornik.
Kršenja zakona i utaja poreza
Spornim smatra i to što se isplaćuju plate bez pratećih poreza i doprinosa.
“I ova Vlada, kao i sve prošle, donijela je ponovo jednu odluku kojom se omogućava rudnicima da isplaćuju plate bez naknada, a to je protivno zakonu. Vi imate Vladu, koja umjesto da štiti poreski sistem, ona omogućava rukovodstvima rudnika da isplaćuju plate bez naknada. Da to neko uradi u privatnoj firmi, bio bi kažnjen, jer time kršite nekoliko zakona, to je utaja poreza. Privatniku odmah dođe inspekcija i kazna. A ovdje se donese odluka da se to može raditi u rudnicima. Zbog svega toga, rudnici ulaze u ovakve finansijske dubioze koje se pojavljuju u svakom revizorskom izvještaju. Imamo nagovještaje da će sada doći novi revizori, koji će možda biti poslušniji i neće prikazivati stanje kakvo jeste, a stanje je takvo da su rudnici finansijski mrtvi, rudnici svojim radom proizvode gubitke, samo niko iz vlasti nema dovoljno hrabrosti da to kaže”, objašnjava Muhamedbegović.
Vlast možda nema hrabrosti da prizna u kakvo stanje je rudnike dovelo političko upravljanje, ali imali su federalni revizori. Oni su u svojim ovogodišnjim izvještajima jasno prikazali da rudnici nisu likvidni.
Na detaljan način je objašnjeno kako su vršene nabavke, kako su se iste parčale, kako su se nezakonito sklapali direktni ugovori s privatnim kompanija, te na taj način izbjegavali javni pozivi.
Revizori su objasnili i kako su uprave rudnika zapošljavale eksterne saradnike za obavljanje poslova koji su sistematizovani i za koja postoje popunjena radna mjesta.
Muhamedbegovića smo pitali koliko se navedeno katastrofalno stanje u rudnicima može odraziti na elektroenergetsku stabilnost, s obzirom da Elektroprivreda BiH sve više kupuje ugalj od privatnih kompanija, te da vlasti u prethodnim godinama nisu radile na obezbjeđivanju struje iz obnovljivih izvora energije.
“Stanje u rudnicima iz kojih dolazi gorivo za 70 posto električne energije koju proizvodi Elektroprivreda BiH je katastrofalno. Iz te katastrofalne situacije se ne može izroditi nešto što također neće biti katastrofalno. Ne želim da zvučim kao neko ko širi paniku, ali ako imate lošu situaciju, a ne mijenjate modus svog ponašanja i poslovanja onda se ništa dobro neće desiti. Dvije termoelektrane u sastavu Elektroprivrede BiH se drže neke proizvodnje i tu nije trenutno smanjena proizvodnja. Smanjena proizvodnja je u zadnje vrijeme zbog velikih suša, tako da hidroelektrane nisu dale svoj dio. Dvije elektroprivrede u FBiH u zadnjih 30 godina napravile su samo po jedan vjetropark i treći je privatna kompanija. To je vrlo malo ako stalno pričamo o energetskoj tranziciji. To nam govori kako je realizacija priče vrlo loša”, podvlači Muhamedbegović.
Bez državnog zakona o električnoj energiji i gasu zaplatit će veliki izvoznici
Naš sagovornik napominje da će nam od 2026. godine Evropska unija vjerovatno uvesti CBAM mehanizam.
“To je prekogranični obračun ugljika, a s obzirom da nam električna energija pretežno dolazi iz uglja itekako će ista biti oporezovana. Znam da elektroprivrede pokušavaju preko Sekretarijata Energetske zajednice da ishoduju da električna energija bude izuzeta kod oporezivanja ugljika, ali Sekretarijat Energetske zajednice traži da, ukoliko želite izuzeće od CBAM trebate imati berzu. Mi to nemamo jer nemamo zakona o električnoj energiji i gasu na državnom nivou. Bez tog zakona ne možete napraviti berzu. Dakle, EU je dala mogućnost, uvedite interni obračun trgovine emisijama, ali na način da bude usklađen s ETS sistemom Evropske unije. Vrijeme teče, a ništa konkretno nije urađeno. Ako se taj interni obračun ugljika u Bosni i Hercegovini ne uvede, prije svih će zaplatiti veliki izvoznici koji intenzivno troše električnu energiju”, zaključuje Muhamedbegović.