S obzirom na to da nafta iz Rusije učestvuje u značajnoj mjeri u energetskom miksu BiH, ukoliko dođe do ovih sankcija, one će dodatno uticati i na cijene naftnih derivata na benzinskim pumpama kod nas.
Prema dosadašnjim nezvaničnim najavama, EU bi sankcije trebalo da uvodi postepeno, kako bi se na vrijeme uspjela prilagoditi novonastaloj situaciji i preusmjeriti nabavke od dobavljača koji nisu iz Rusije. Takođe, mediji u EU javljaju da se Mađarska i Slovačka opiru da uvedu sankcije na rusku naftu zbog njenog velikog udjela u ukupnom energetskom miksu, zbog čega EU pokušava da nađe rješenje ili da te zemlje budu izuzete iz sankcija, ili da uvođenje sankcija bude prolongirano na duži period.
Milenko Bošković, predsjednik Udruženja trgovaca naftom FBiH, kaže za “Nezavisne novine” da bi se uvođenje sankcija na rusku naftu loše odrazilo na BiH, jer je veći dio nafte koja se nabavlja porijeklom iz Rusije.
“Odrazit će se tako što će sve poskupjeti i što će pasti životni standard ljudima. A što bi trebalo uraditi, da li bi trebalo uvoditi sankcije, to nije pitanje za nas privrednike, nego za političare. Pitajte ministre, predsjednike partija, oni su odgovorni za narod. Oni su tu da pričaju, a naše je da punimo budžete. A vama novinarima preporučujem da upitate politiku zašto nisu ukinute akcize. To bi bilo rješenje da se pomogne i privredi i narodu”, rekao je Bošković.
Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS, je mišljenja da RS i BiH ne bi trebalo da uvode sankcije na rusku naftu, jer ta zemlja nije ni uvela sankcije Ruskoj Federaciji.
On je, međutim, takođe rekao da RS ne nabavlja samo naftu iz Rusije, već sa svih destinacija u zavisnosti od kretanja na berzi i poslovnih dogovora, te da tako treba da bude i ubuduće.
U ovom trenutku, kako je istakao, RS nabavlja naftu preko Rafinerije Brod, koja sada kupuje gotove prerađevine, i od Naftne industrije Srbije.
“Ne vidim razloga da se RS i BiH uvedu sankcije na nabavku ruske nafte imajući u vidu da BiH nije uvela sankcije Rusiji i da niko nema pravo da uvodi sankcije nego to može da radi samo država”, rekao je Đokić.
Što se tiče evropskih država koje uvode sankcije na rusku naftu, Đokić je rekao da je to njihov izbor, ali da vjeruje da će te zemlje platiti visoku cijenu zbog te odluke.
“Vidljivo je da je od nastanka ukrajinske krize došlo do poremećaja u snabdijevanju, prije svega hranom, vidite da su u Njemačkoj podivljale cijene hrane”, rekao je on i dodao da postoje i očigledni poremećaji u snabdijevanju energentima.
Mišljenja je da je rješenje krize da se pronađe dogovor s Ruskom Federacijom.
“Ruska Federacija je još jedna od velikih planetarnih sila, a velike sile uvijek nađu način da štite svoje interese, kako je to uvijek bilo u istoriji, poput Amerike ili Rusije, sada Evrope ili Kine”, rekao je on.
Žozep Borelj, visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednost, je najavio da će nove sankcije biti uvedene na sljedećem sastanku Savjeta za spoljne poslove EU sredinom maja.
Borelj je izrazio nadu da će EU moći da preduzme takve mjere i na taj način da značajno ograniči uvoz ruskih energenata, ali je i naglasio da za sada nema saglasnosti svih članica.