Prvi čovjek Gasproma Aleksej Miler u ponedjeljak je prvi put izjavio da Rusija može da odustane od gradnje gasovoda Južni tok.
Ako se Rusija dogovori sa Ukrajinom oko kupovine ukrajinskog gasovoda onda joj više neće trebati južni gasovod.
Gasprom želi da kupi najmanje 50 posto akcija ukrajinskog gasovoda dok bi u Kijevu htjeli da vlasnik bude međunarodni konzorcijum gdje bi Ukrajina, Rusija i zapadni investitori bili vlasnici po trećine gasovoda koji bi trebalo da se u bližoj budućnosti kapitalno remontuje.
Ukrajina nema novca da sama remontuje dugački gasovod koji joj godinama donosi milijarde dolara.
UKRAJINA NA POTEZU
Ukrajina želi gas za 230 do 250 dolara za hiljadu kubika. Moskva je spremna na to jedino ako se postigne dogovor da Gasprom kupi najmanje 50 odsto akcija ukrajinskog gasnog transportnog sistema. Postoji još jedna varijanta da Kijev dobija jeftinije ruski gas, ako ta zemlja uđe u carinsku uniju sa Rusijom, Bjelorusijom i Kazahstanom. Sljedeća runda gasnih pregovora Moskve i Kijeva zakazana je za 15. januar.
Za sada u Gaspromu ne žele da detaljnije objašnjavaju mogućnost odustajanja od južnog kraka, iako je donedavno i premijer Vladimir Putin uvjeravao strane partnere da će se taj gasovod sigurno graditi.
Predsjednik Ukrajine Viktor Janukovič je više puta javno pozivao Kremlj da odustane od skupog projekta Južnog toka čija bi izgradnja u bližoj budućnosti učinila ukrajinski gasovod nerentabilnim. U Evropi ne raste toliko brzo potrošnja gasa da bi radili punim kapacitetom svi postojeći gasovodi, a ni južni tok koji još nije ni započet.
Prošle godine je preko ukrajinskog gasovoda proteklo 95,4 milijardi kubnih metara gasa što je zapravo dvije trećine ruskog izvoza “plavog goriva”. Na tranzitu ruskog gasa Ukrajina je 2010. zaradila 1,3 milijardi evra, pa u Kijevu ne žele da u perspektivi izgube taj novac.
Eksperti tvrde da bi obnova ukrajinskog gasovoda bila najmanje tri puta jeftinija od gradnje Južnog toka.
Ostaje i pitanje kako će rusko rukovodstvo objasniti da namjerava da odustane od Južnog toka prije svega njemačkom Vinteršalu, zatim francuskom EDF i italijanskom ENI koji su glavni partneri Gasproma.
Osim toga, Vladimir Putin bi morao da objasni odustajanje od projekta predsjednicima država sa kojima je vodio brojne pregovore, a među njima je i predsjednik Srbije Boris Tadić.