Elektrokroprivreda Republike Srpske prošlu 2010. godine ostvarila je istorijski rekordnu proizvodnju električne energije (6.174,03 gigavačasova), ali neto dobit je pala za čak 700 hiljada maraka.
Bez obzira to su proizveli i prodali 560 miliona maraka električne energije ili 43 miliona KM (9,6%) više nego 2009., godišnja neto dobit im je pala na 29,5 miliona.
Zašto Elektroprivreda ne pravi veći profit, jasno je iz revizorskog izvještaja kompanije Dilojt, prenosi portal Capital.ba. Na finansijske izvještaje Elektroprivrede nezavisni revizor je dao mišljenje sa rezervom.
Za godinu dana broj zaposlenih u holdingu je povećan za skoro stotinu. Na plate 8 186 radnika prošle godine potrošeno je 209 miliona maraka. Elektroprivreda nije naplatila 221 miliona KM isporučene električne energije.
Posebno su zabranjivajući ogromni gubici na mreži, koji prema podacima iz revizorskog izvještaja iznose 16,5 odsto. To je 2,5 odsto više od odobrenog godišnjeg gubitka.
Razlog dobro poznat resornom ministru: krađa u dogovoru sa zaposlenim u elektroprivredi.
“Vjerovatno dolaze od krađe struje te sprege određenih potrošača i zaposlenih u distributivnim preduzećima, kao i zbog lošeg stanja distributivne mreže”, rekao je ministar industrije, energetike i rudarstva RS Željko Kovačević.
Najveća krađa u Elektrokrajini
U pojedinačnim revizorskim izvještajima najveće gubitke ima Elektrokrajina Banjaluka, a najmanje Elektrodoboj.
Spisak:
– Elektrokrajina 20,95%( 2009.godine 19,65%)
– Elektrohercegovina 13,93%(2009. godine 13,72%)
– ElektroBijeljina 11,43% ((2009. godine11,39%)
– Elektrodoboj 9,96% (2009. godine 10,17%)
Na tržištu kapitala, za malu profitablnost okrivljuju postojeću lošu organizacija Elektroprivrede. Jedino država upravlja holdingom, koji gazduje sa 11 zavisnih, a akcionarskih preduzeća. Kada bi holding bio jedno akcionarsko društvo, Elektroprivreda bi lakše prikupila tako potreban kapital za investicije, ističe Branko Kecman direktor „Advantis Brokera“. On kaže da bi Elektroprivreda kao akcionarskog društvo sama mogla finansirati izgradnju energetskih objekata. Elektroprivreda, prema revizorskom izvještaju, ima kratkoročno oročenih 176 miliona maraka.
To je oko jedne trećine iznosa potrebe prosječan novi energetski objekat za koji ne možemo naći investitora ili oni dolaze sa lošim uslovima. Zbog odustajanja ČEZ-a, naprimjer, protiv Elektroprivrede se vodi arbitraža teška 59 miliona evra. Nije jedini. Sudski sporovi u kojima je Elektroprivreda tužena iznose 415,2 miliona maraka.