Od početka rata u Ukrajini svakodnevno stižu upozorenja o nestašicama i rastu cijena hrane.
A koliko je situacija već sada ozbiljna svjedoči upozorenje koje je dao David Beasley, direktor Svjetskog progama za hranu UN (WFP) da će rat u Ukrajini imati globalni uticaj „veći od svega što smo videli od Drugog svetskog rata“, jer se mnogi ukrajinski poljoprivrednici, umjesto da proizvode značajnu količinu pšenice za svijet, sada bore protiv Rusije.
Istakao je i da njegova agencija koja hrani 125 miliona ljudi širom svijeta morala da počne da smanjuje njihove obroke zbog povećanja troškova hrane, goriva i transporta.
Rat u Ukrajini razara zemlje poput Egipta koji dobija 85 odsto žitarica iz Ukrajine, naveo je, dodajući da Ukrajina i Rusija proizvode 30 posto svjetske pšenice, 20 posto kukuruza i 75 do 80 posto suncokretovog ulja, dok Svjetski program za hranu UN kupuje 50 odsto žitarica iz Ukrajine.
Tako se čini i da bi Egipat iz ugla snadbjevanja hrnom mogao da bude prva najveća žrtva sukoba u Ukrajini.
DUŽNIČKO ROPSTVO
Sumorna je i najnovija prognoza Svjetske banke koja kaže da da će uslijediti dužnička kriza u desecima svjetskih država.
Visoke cijene sirovina, pad svjetske trgovine, rastuće kamatne stope i snažniji američki dolar pojačat će fiskalne pritiske u mnogim državama, a posebice će neto uvoznicima biti teže servisirati vanjski dug, smatra Indermit Gill, potpredsjednik Svjetske banke, a prenosi Financial Times.
Kako je kazao, skok cijena nafte i pšenice bit će dovoljan da ozbiljno zaguši ekonomski rast u mnoštvu zemalja u razvoju. Uvoznici nafte, poput Kine, Indonezije, Južne Afrike i Turske, posebno su u riziku.
“Ako cijene pšenice i nafte ostanu visoke još šest mjeseci do godinu dana, otkinut će jedan postotni bod od rasta prognoziranog prije samo mjesec dana”, kaže Gill ocjenivši da je to posebno opasno za zemlje poput Brazila ili Turske.
Mark Rosenberg, izvršni direktor konzultantske kuće GeoQuant, tvrdi da neke od ekonomski najizloženijih država, poput Egipta, Turske, Indije, Južne Afrike i Tajlanda imaju i razvijene trgovinske veze s Rusijom.
Iako im to omogućuje nastavak uvoza hrane i energenata iz te države, izlaže ih i opasnostima zapadnih sankcija protiv Rusije. Rat bi se najgore mogao odraziti na Egipat, smatra Rosenberg, uslijed ovisnosti o uvozu pšenice te političkoj nestabilnosti.
ŠTA ČEKA BIH?
Kretanje nivoa cijena u našoj zemlji, zavisiće od više faktora, smatra ekonomista Faruk Hadžić, ali je najbitnije sama dužina trajanja invazije Rusije na Ukrajinu i način kako će se zemlje Evropske unije osigurati energentima u ovoj godini, te koliko će ta zavisnost i dalje biti vezana za Rusiju.
O prijedlozima i idejama, napominje, proteklih mjeseci je detaljno pisao, ali su sada već zakašnjele i efekti neće biti ni približni da smo to kojim slučajem prije uradili.
Ekonomista Admir Čavalić za BUKU kaže, razloga za paniku nema jer su nestašice stvar prošlosti: “Nema razloga za paniku. Ekonomski posmatrano, nestašice su stvar prošlosti – poremećaji i krize se sada odražavaju na povećanje cijena. Zbog toga apelujem na građane da ne kupuju dodatne količine osnovnih životnih namirnica, naročito brašna. Na taj način stvaraju pretpostavke za brži rast cijena, kao i formiranje neformalnog tržišta datih proizvoda. Prazne police također stvaraju dodatnu paniku kod ostatka stanovništva, što nas dalje drži u začaranom krugu”.
Sa svojim kolegama se slaže i ekonomista Igor Gavran. Podsjeća i na javno upozorenje Centralne banke o inflatornom šoku. Sada su, ističe, na potezu institucije: “Ja bih iskreno volio da vjerujem da će adekvatna reakcija uslijediti. Ako ništa drugo ovo upozorenje Centralne banke, im oduzima argumente kako pojedinci kritikuju vlast neutemeljeno i da situacija nije tako loša kao što žele prikazati. Sada imaju najavu sasvim izvjesnog novog rasta cijena, sada je na njima da reaguju, došlo je proljeće, mogu pomoći poljoprivredi da proizvedemo što više hrane. Uostalom izbori su ove godine, a u normalnim zemljama glasovi se dobijaju kada se nešto konkretno uradi”.
Navedimo na kraju i podatke Saveza samostalnih sindikata BiH o sindikalnoj potrošaškoj koja je za samo za četiri mjeseca veća za 288 KM!
Poražavajuće je da od strane institucija nije donesena ni jedna učinkovita mjera kojom bi se zaštitali građani ove zemlje.