S obzirom na to da su izgaranje i stres na radnom mjestu postali svakodnevica, istraživači su odlučili utvrditi koje industrije zaposlenicima predstavljaju najveći teret. Njihova studija, temeljena na podacima više od 16 milijuna korisnika širom svijeta, otkriva devet najstresnijih industrija u 2026. godini, na temelju podataka iz Sjedinjenih Američkih Država.
Kako je provedeno istraživanje
Analizu je proveo tim platforme Welltory, koristeći podatke iz 2025. godine kako bi procijenio stanje u vodećim američkim industrijama. Radi objektivne usporedbe, primijenjena je statistička metoda koja različite pokazatelje svodi na jedinstvenu ljestvicu od 1 do 100.
Industrije su zatim rangirane prema sedam ključnih faktora koji doprinose stresu na radnom mjestu:
- prosječan broj tjednih radnih sati,
- stopa otvorenih radnih mjesta, koja ukazuje na manjak radne snage,
- učestalost ozljeda i bolesti na radu,
- prosječna tjedna zarada i financijski pritisak,
- stope otpuštanja i otkaza, koje stvaraju osjećaj nesigurnosti,
- učestalost napuštanja posla kao pokazatelj izgaranja,
- ukupna stopa izgaranja zaposlenika.
Devet najstresnijih industrija u 2026.
Na temelju prikupljenih podataka izdvojeno je devet industrija s najvišom razinom stresa:
- Slobodno vrijeme i ugostiteljstvo – indeks stresa 66
- Profesionalne i poslovne usluge – 56
- Prijevoz i skladištenje – 53
- Rudarstvo i sječa drva – 50
- Privatne obrazovne i zdravstvene usluge – 46
- Informacijski sektor – 43
- Građevinarstvo – 43
- Maloprodaja – 43
- Komunalne usluge – 43
Stres kao sistemski problem
„Ovi podaci jasno pokazuju da stres na radnom mjestu nije samo posljedica prirode posla, već načina na koji je rad organiziran“, istaknula je dr. Anna Elitzur, stručnjakinja za mentalno zdravlje u Welltoryju.
Prema njezinim riječima, dugi radni sati, kronični nedostatak osoblja, povećan rizik od ozljeda i financijski pritisci stvaraju trajnu neravnotežu između radnih zahtjeva i vremena potrebnog za oporavak.
„Ljudski mozak ne razlikuje fizičku opasnost, financijske brige ili informacijsko preopterećenje. Za tijelo je to isti oblik stresa – s povišenim kortizolom, ubrzanim radom srca i kroničnim umorom“, objašnjava dr. Elitzur.
Kada takav stres postane trajno stanje unutar cijelih industrija, posljedice nadilaze pojedinačno izgaranje. „Tada to prestaje biti osobni problem i postaje sistemski – vidljiv kroz visoku fluktuaciju zaposlenika, pad produktivnosti i radnu snagu koja je manje zdrava i prilagodljiva“, dodaje.
Zaključak za 2026.
Istraživanje jasno pokazuje da bi se tvrtke u 2026. godini trebale ozbiljno posvetiti ravnoteži između poslovnog i privatnog života te mentalnom zdravlju zaposlenika. Dugoročna uspješnost, zaključuju stručnjaci, ne ovisi samo o intenzitetu rada – već i o kvaliteti oporavka.