Udruženje Bitcoin Bosne i Hercegovine upoznalo nas je sa svojim
aktivnostima, kazavši da upravo rade na projektu uspostavljanja sistema
za kupovinu/prodaju bitcoina u BiH.
“Vjerujemo da ova tehnologija može biti transformativna sa potencijalom
da pomogne u stvaranju radnih mjesta, da podstakne pozitivan ekonomski
rast, podigne siromašne iz siromaštva i razvije ekonomiju. Svrha
udruženja Bitcoin Bosne i Hercegovine je okupljanje/angažovanje
pojedinaca, akademika i profesionalnih praktičara inspirisanih za
stvaranje boljeg socijalnog i ekonomskog utjecaja”, upoznali su nas
ukratko sa svojim djelovanjem.
Šta je bitcoin i kako se koristi?
Iz udruženja Bitcoin Bosne i Hercegovine kazali su za Klix.ba da je
bitcon kriptovaluta (cryptocurrency) koju je 2009. pokrenula osoba ili
grupa ljudi pod pseudonimom Satoshi Nakamoto.
“Najznačajnija karakteristika bitcoina, ujedno i najveća razlika u
odnosu na druge valute, jest što je decentraliziran. Niti jedna
institucija ne kontrolira bitcoin mrežu. Ova kriptovaluta nije bazirana
na zlatnoj podlozi, nema zemlju porijekla i iza nje ne stoji nijedna
država niti bankarska organizacija. Bitcoin nije fizički izdan u sjeni
centralnih banaka, gdje ga ljudi ne mogu prebrojati i gdje banke
postavljaju svoja pravila. Upravo te banke, kada upadnu u dug,
jednostavno izdaju više novca što rezultira smanjenjem vrijednosti
novca, tj. inflacijom”, navodi Edina iz udruženja .
Objašnjava da je bitcoin koncipiran kao deflatorna valuta – postoji jasno određen krajnji (ukupan) broj BTC-ova (21.000.000).
“Ovo znači da ne može da se pojavi ‘autoritet’ koji bi krenuo da štampa
novce arbitrarno, tražeći od nas da vjerujemo da sve više odštampanog
novca ima stalno istu vrijednost. Sve je definisano u originalnom
algoritmu i niko ne može da promijeni algoritam. Peer-to-peer
tehnologija – nema jedne centralne tačke (IT banke ili card procesora),
istovremeno rade desetine hiljada računara širom svijeta”, navode za
Klix.ba.
Iz Bitcoin Association of Bosnia & Herzegovina ističu da bitcoin ima
nekoliko velikih prednosti u poređenju s tradicionalnim valutama, ali i
nedostataka.
“Prvo, online bitcoin transakcije ne zahtijevaju posrednika, to jest
moguće ih je obaviti bez banke, što ih čini primamljivijim za trgovce
zbog niže cijene robe i usluga (nema bankarske provizije). Drugo,
bitcoin transakcije su anonimne, što osim Amerikanaca, koji i drogu i
oružje kupuju online, znaju da cijene i pasionirani ljubitelji
privatnosti, kao i online prodavci koji ne žele da im sve prolazi kroz
knjige”, navodi Edina za Klix.ba.
Objašnjava da su mane bitcoina usko povezane s prednostima zbog toga što
kontrolni organ (banka) ne postoji (samim tim nema ni loga
transakcije), pa povrat novca u slučaju da prodavac ne isporuči plaćenu
robu i usluge ne može biti zakonski regulisan.
“Prosto rečeno, ako nekom platite u bitcoinima, a taj neko vas prevari,
ništa ne možete učiniti. Prema nekim statistikama, oko 45 posto bitcoin
transakcija u posljednjih nekoliko godina završilo se takvom prevarom.
Upravo zato postoje online mjenjačnice, gdje za odgovarajući procent
bitcoin može konvertovati u standardne valute”, objašnjavaju iz
udruženja Bitcoin Bosne i Hercegovine.
Nagli skok vrijednosti valute
Inicijalna cijena bitcoina 2010. godine bila je manja od jednog centa,
da bi 4. decembra ove godine prešla 11.500 dolara, a dva dana kasnije
premašila je 17.000 dolara.
“Nedavni skok vrijednosti mogao bi biti balon, ali bi isto tako njegov
strijeloviti rast mogao biti posljedica toga što je šira finansijska
zajednica napokon prepoznala kriptovalute, pa tako one postaju
mainstream. Od početka godine do danas cijena bitcoina porasla je 16
puta zbog sve većeg broja novih ulagača i očekivanja da će ih biti sve
više. CME Group i druge berze, planiraju ponuditi bitcoin terminske
vrijednosnice, što povećava privlačnost bitcoina, dok s druge strane,
činjenica da bitcoin softver garantuje ograničeni broj te kriptovalute
jača strah nekih investitora da će propustiti prilike”, navode iz
udruženja.
Burza bitcoina, Coinbase,
29. novembra kada je vrijednost bitcoina premašila 11.000 dolara, bila
je, naime, preplavljena dva do tri puta većim brojem zahtjeva za
kupovinu nego što je uobičajeno, tako da je bila nedostupna za neke
korisnike.
Iz udruženja Bitcoin Bosne i Hercegovine objašnjavaju da ne postoji
precizno i egzaktno objašnjenje za nagli skok vrijednosti valute, ali da
se o nekim razlozima ipak može ozbiljno nagađati.
“Prvi među njima je ‘halving’ ili u prijevodu polovljenje. Bitcoin je,
naime, napravljen kao deflacijska valuta. Najveći mogući broj bitcoina
na tržištu bit će 21 milion novčića, što znači da će ih se sve manje
moći nabaviti putem mininga, u prijevodu rudarenja. To će se dogoditi
zato što se, zahvaljujući unaprijed postavljenom maksimalnom broju,
vrijednost koju steknete miningom polovi nakon svakih 210 hiljada
obrađenih blokova. Sve je počelo s 50 novčića po bloku, krajem 2012. to
je smanjeno na 25 novčića, a za tri sedmice možete očekivati pad
vrijednosti na 12,5 novčića po bloku. Budući da će se onima koji se bave
miningom uskoro prepoloviti prihodi prirodna reakcija tržišta na to je
porast vrijednosti”, kazala je Edina za Klix.ba.
Zamjena za konvencionalne valute
Na pitanje može li bitcoin postati zamjena za konvencionalne valute,
objašnjavaju da je u historiji čovječanstva uvijek postojala valuta nad
valutama, nešto što je vrijednije od bilo kakvog novca, nešto što je
ljudski rod moglo da spasi od neodgovornih vlada i vladavina.
“Bronza, platina, srebro, zlato. Svaki metal ima svoju epohu, i u svakoj
epohi je bio zamjena za nestabilnu valutu. Činjenica je da se odavno u
periodnom sistemu elemenata nije ništa dramatično desilo. Očigledno smo,
ove elemente koji nedostaju, negdje usput izgubili, u vrijeme stvaranja
zemlje ovakve kakvu poznajemo. Zaustavili smo se na zlatu. I zlato
pokazuje koliko je važno kao rezervna varijanta za bilo koju posrnulu
valutu. Ali postoji jedan problem odnedavno. Zlato se ne može brzo
transportovati, i teško se dezintegriše kako bi postalo sredstvo
plaćanja na mreži svih mreža. A mi, kao ljudski rod, tako želimo da
potrošimo sve veću količinu novca na njoj”, rekli su nam iz Bitcoin
udruženja.
Navode da nam je mreža dala nove mogućnosti i da su se sistemi plaćanja
koliko-toliko prilagodili, samo je zlato ostalo u svojoj tradicionalnoj
formi – šipkama.
“Ispratili smo sve prethodne plemenite metale, i sada je izgleda došao
red i na zlato. Zlato će još dugo da bude naša ‘zlatna rezerva’, ali
bitcoin ima sve predispozicije da postane ono što je zlato danas. Mnogo
toga mora da se desi kako bi bitcoin i stvarno zamijenio zlato, ali je
na dobrom putu. Sa njim nećete tako često odlaziti u kupovinu kao što to
danas radite sa eurima ili dolarima ili bilo kojom drugom valutom, iako
ga mnogi povezuju i predstavljaju kao prvu globalnu valutu”,
objašnjavaju.
Konvertibilna marka coin
Bitcoin nije jedina kriptovaluta u opticaju. Aktivnih i manje aktivnih
valuta ovog tipa ima na stotine, tako da je u smislenu analizu tržišta
potrebno uložiti zaista mnogo vremena.
“Čitanje specijalizovanih foruma, praćenje stanja pada i rasta
specifičnih valuta u odnosu na dolar u određenom periodu i savjetovanje s
nekim ko ima iskustva u rudarenju i distribuciji kriptovaluta – sve je
to apsolutno neophodno ako mislite da uradite nešto na ovom polju.
Najpopularnija zamjena za bitcoin jeste litecoin, koji je postao
popularan zato što je dostigao onaj ‘sweetspot’ broja ljudi koji ga
rudare, te tako postao relevantan za mjenjačnice, ali istovremeno
isplativ za samostalno rudarenje. Litecoin možete samostalno i efikasno
rudariti na jednom ili nekoliko računara, što za bitcoin, zbog broja
majnera, već odavno nije vijabilno rješenje. Prosto rečeno, ako je broj
novčića fiksan, a sve više ljudi ih rudari, pojedinačnom korisniku
trebat će više vremena ili više procesorske snage da iskopa određen
iznos”, odgovorili su nam.
Na pitanje može li najavljena kriptovaluta konvertibilna marka coin
(KMC) doživjeti ikakav uspjeh, ističu da su šanse iste kao i kod
gorenavedenih kriptovaluta.