Vlada desnog centra planira da transformiše grčko tržište rada u jedno od “najfleksibilnijih“ u Evropi.
Radnici u fabrikama, kasiri i hotelsko osoblje u Grčkoj uskoro bi mogli da rade duže smjene, jer je ova zemlja na putu da postane prva članica EU koja zvanično uvodi radni dan od 13 sati u privatnom sektoru.
Parlament bi trebalo da glasa o ovom kontroverznom zakonu u srijedu, uz planirane proteste širom zemlje. Uprkos sve većem protivljenju sindikata i opozicionih partija, očekuje se da će zakon lako proći zahvaljujući glasovima vladajuće partije Nova demokratija.
Od kada je preuzela vlast 2019. godine, desničarska vlada transformisala je tržište rada, tvrdeći da je ono sada jedno od naj„fleksibilnijih“ u Evropi. Počev od jula 2024, zaposleni u industriji, maloprodaji, poljoprivredi i određenim uslužnim sektorima mogu biti pozvani da rade šest dana nedeljno, uz dodatak od 40% na platu za šesti radni dan. Ovaj potez, koji ide suprotno trendu skraćenja radne nedelje u drugim evropskim zemljama, ocijenjen je kao neophodan zbog starenja i smanjenja populacije, kao i ozbiljnog nedostatka kvalifikovanih radnika u Grčkoj.
Generalni štrajk i protesti
Grčku je u utorak pogodio generalni štrajk, drugi ovog mjeseca, dok sindikati zahtijevaju povlačenje novog zakona. Većina javnog prevoza i javnih službi bila je u zastoju zbog masovnih protesta.
„Fleksibilno radno vrijeme“ u praksi znači „ukidanje osmočasovnog radnog dana, uništenje svakog koncepta porodičnog i društvenog života i legalizaciju prekomjerne eksploatacije“, navodi se u saopštenju sindikata zaposlenih u javnom sektoru (ADEDY).
Prema novom zakonu, zaposleni mogu raditi do 13 sati dnevno, ali ne više od 37,5 dana godišnje, uz maksimalno 48 sati nedeljno u proseku tokom četvoromjesečnog perioda, i najviše 150 sati prekovremenog rada godišnje. Ipak, osnovno pravilo ostaje 40-časovna radna nedelja, a prekovremeni rad biće bolje plaćen – sa bonusom od 40%.
Ministarstvo rada tvrdi da je radni dan od 13 sati dobrovoljan i da nijedan zaposleni neće biti primoran da radi prekovremeno. Međutim, sindikati tvrde da su poslodavci ti koji imaju glavnu riječ u praksi, posebno u zemlji u kojoj gotovo da ne postoji inspekcija rada.
Zakon takođe predviđa mogućnost da se godišnji odmor podijeli u više od dva dijela tokom godine, fleksibilne nedeljne rasporede, dvodnevne ugovore o radu i brzo zapošljavanje putem aplikacije – sve u cilju ispunjavanja „hitnih potreba kompanija“, navodi se u nacrtu zakona.
Ekonomski oporavak, ali i niske plate
Grčka ekonomija se oporavila nakon desetogodišnje finansijske krize koja je počela 2009. godine i trajala do 2018, tokom koje je zemlja prošla kroz tri programa finansijske pomoći. Stopa nezaposlenosti, koja je tokom krize dostizala čak 28%, iznosila je 8,1% u avgustu, prema posljednjim dostupnim podacima. Prosječna stopa u EU je bila 5,9%.
Međutim, po ostalim ekonomskim pokazateljima Grčka i dalje zaostaje za EU: plate su i dalje među najnižima u Uniji, što primorava mnoge da rade dva posla kako bi pokrili visoke troškove života, posebno stanovanja. Prema izvještaju Evropskog komiteta za socijalna prava iz 2024. godine, gotovo polovina grčkih domaćinstava ne može da priušti osnovne potrepštine.
Jedan od pet Grka radi više od 45 sati nedeljno – najviša stopa u EU, prema podacima Evrostata objavljenim ranije ovog meseca. Po podacima OECD-a, Grčka je 2023. bila peta u svijetu po broju radnih sati godišnje, odmah iza Kolumbije, Meksika, Kostarike i Čilea.
Novi zakon kao „podrška privatnom sektoru“
Ministarka rada Niki Kerameus iz Nove demokratije snažno podržava novi zakon, tvrdeći da on „podstiče privatni sektor“ i „ojačava zaposlene“.
„Izraz ‘radni dan od 13 sati’ implicira da ćemo svi raditi 13 sati svaki dan tokom cijele godine. Da li je to tačno? Da li je to moguće svakog dana? Ne, odgovor je. To može da se desi do 37 dana godišnje, odnosno tri dana mjesečno. Takođe, potreban je pristanak zaposlenog“, izjavila je u intervjuu za Skai TV.
Kerameus je više puta naglasila da zaposleni ne može biti otpušten ako odbije da prihvati nove uslove, i dodala da, s obzirom na to da je nezaposlenost na „najnižem nivou u posljednjih 17 godina […], možete shvatiti koliko to ojačava poziciju radnika“.
Međutim, protivnici zakona, uključujući poslanika opozicione socijalističke partije PASOK Dimitriosa Mantzosa, kritikovali su vladu u parlamentu zbog deregulacije tržišta rada, povećanja nesigurnosti zaposlenih i narušavanja ravnoteže između posla i privatnog života.
„Sama činjenica da danas raspravljamo o ovakvom zakonu je neprihvatljiva, sramna i nazadna“, rekla je Efi Achtsioglou, poslanica partije Nova ljevica. „Nezamislivo je da u 2025. godini još uvek raspravljamo o tome da li da legalizujemo radni dan od 13 sati.“
Stručnjaci za tržište rada ocjenjuju da će novi zakon legalizovati kršenja radnih prava koja poslodavci već čine, posebno kada je u pitanju prekovremeni rad, i da će dovesti do izgaranja (burnout) i većeg broja nesreća na radu. Predstavnici zaposlenih više puta su osudili zakon.
„Ove regulative dodatno povećavaju nesigurnost na poslu i učvršćuju model fleksibilnog i nezaštićenog rada“, navodi se u pismu koje je Glavna konfederacija rada Grčke, najveći sindikat privatnog sektora, uputila ministarki Kerameus krajem septembra, piše
.