Odluka milijardera Vorena Bafeta, vlasnika investicionog fonda “Berkšir Hetavej”, a koga mnogi nazivaju i prorokom iz Omahe, da rasproda veliki dio svojih akcija te da svoje bogatstvo čuva u kešu, ne sluti na dobro po američku, ali i globalnu ekonomiju, finansije i berze.
Smatra ovo ekonomista Siniša Pepić, komentarišući posljednje Bafetove poteze, odnosnu odluke – da nakon što je prije par mjeseci prodao polovinu svog udjela u “Ejplu”, prije par dana to uradi i sa akcijama koje je njegov investicioni fond imao u Bank of Amerika, jednoj od najvećih svjetskih finansijskih institucija. Bafet je ovom prilikom prodao akcije u vrijednosti od čak 982 miliona dolara. Interesantno, to je uradio nakon što je od 2011. godine konstantno ulagao u akcije ove banke.
Prema Pepićevim riječima, Bafet je jedan od najpoznatijih i najcjenjenijih investitora u svijetu, poznat je po svom strateškom pristupu ulaganju, gdje svaki potez donosi nakon pažljivog razmatranja. Kada odluči prodati značajne količine akcija to, kako kaže, obavezno izaziva veliku pažnju na tržištu i analitičara. Njegova nedavna prodaja akcija “Ejpla” i Bank of Amerika može sugerisati nekoliko mogućih scenarija.
– Jedna od mogućnosti jeste to da on sprovodi strategiju diverzifikacije ili preusmjeravanja kapitala u prilike koje smatra atraktivnijima ili manje rizičnima. Poznat je po tome što izbjegava spekulacije, uvijek tražeći sigurne i stabilne investicije. Njegova odluka o prodaji mogla bi značiti da vidi povećane rizike u trenutnim tržišnim uslovima, posebno u tehnološkom i finansijskom sektoru. Drugi je daleko ozbiljniji. Ova prodaja može ukazivati na očekivanje značajnih promjena na tržištu, poput usporavanja ekonomije, povećane volatilnosti ili čak kriza. Ukoliko do takvih poremećaja dođe, to bi moglo imati dalekosežne posljedice, ne samo po SAD već i Evropu – kaže za “Glas Srpske” Pepić.
Kako je pojasnio, Evropa koja je ekonomski snažno povezana sa SAD mogla bi osjetiti posljedice kroz različite kanale. Ako američke banke, poput Bank of Amerika, dožive poteškoće, evropske banke, koje često posluju u bliskoj saradnji s američkim, mogle bi se suočiti sa sličnim problemima.
– Tada bi investitori postali oprezniji, povlačeći kapital iz evropskih tržišta, što bi moglo dovesti do pada cijena akcija i povećanja troškova zaduživanja. U slučaju da SAD zapadnu u recesiju ili ako tržište doživi značajne poremećaje, globalna potražnja za evropskim izvoznim proizvodima mogla bi se smanjiti, usporavajući rast evropske ekonomije. Naravno, to bi se onda odrazilo i na nas – smatra Pepić.
Navodi i da ovi Bafetovi potezi ne moraju nužno značiti dolazak neke nove i veće krize, ali oni svakako mogu biti signal, odnosno nagovještaj još težih i sumornijih dana, a što bi Evropi, kao i ostatku svijeta, donijelo niz novih ekonomskih problema.
– Postoji jedna izreka da kada Amerika kihne Evropa dobije upalu pluća – slikovito je objasnio Pepić.
Bank of Amerika je inače jedan od kamen-temeljaca u američkom finansijskom sistemu. Ona se nedavno našla u fokusu javnosti nakon zabrinjavajućih finansijskih izvještaja, koji su pojedini analitičari nazvali sumornim i crnim. Kraj prošle godine završio je sa padom zarade. Neto prihod banke pao je za više od 50 odsto. Pesimisti smatraju da je ova banka samo jednu u nizu posustalih finansijskih institucija koje su u proteklom periodu vodile lošu poslovnu politiku – oslanjajući se uglavnom na kupovinu hartija od vrijednosti sa niskim prinosom i dugim rokom dospijeća. Bafet ih je nedavno kritikovao poručujući da su preduzimani neopravdani rizici, poručujući da bi trebalo da postoji kazna za loše ponašanje bankara.
Velika oluja
Analitičar iz firme za finansijske usluge “Edvard Džons”, Džim Šenan istakao je da su ga zabrinuli Bafetovi potezi, pri tome se osvrćući i na neka ranija upozorenja pojedinih finansijskih stručnjaka koji smatraju da se sprema velika oluja na američkom tržištu komercijalnih nekretnina. Kao veliki problem navode to što su pojedine velike banke preplavljene lošim kreditima, jer cijene nekretnina padaju. Smatraju i da je Bafet nanjušio taj problem i odlučio da sačuva svoje bogatsvo tako što će rasprodati svoje akcije u Bank of Amerika.